Primijećeno je da učenici sve manje čitaju, a pri čitanju izostaje vještina glasnog čitanja drugima i interpretativnost. Nisu motivirani na čitanje i nemaju razvijenu kulturu čitanja. Cilj je bio potaknuti i pobuditi interes za čitanje, upoznati jedni druge, raditi na vještini javnog glasnog i interpretativnog čitanja, vrednovati takvo čitanje te kritički doživljavati i vrednovati knjige i pisanu riječ.
Početkom Mjeseca hrvatske knjige učenici imaju sat Hrvatskoga jezika u knjižnici kojega uz učiteljicu Hrvatskoga jezika održava i knjižničarka. U petom razredu upoznaju se s knjižnicom i vrstama knjižnica, kartičnim i mrežnim katalogom, saznaju kako birati knjige za svoju kućnu knjižnicu. Razgovara se tada među knjigama i o tome zašto je važno čitati.
Biraju knjigu u kojoj mogu pronaći sadržaj koji ih interesira ili nešto što vole nevezano uz nastavu. Pri čitanju izabrane knjige biraju ulomak koji uvježbaju glasno i interpretativno čitati. Nakon uvježbavanja, na satu Hrvatskoga jezika učenici govore što su i zašto izabrali za javno čitanje te čitaju izabrani ulomak. Time jedni druge bolje upoznaju, saznaju što kolege iz razreda vole, što su im interesi ili čime se bave. Pozorno slušaju čitanja i komentiraju, samovrednuju svoju izvedbu i vrednuju izvedbu javnog, glasnog i interpretativnog čitanja drugih prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Poseban naglasak je na komentiranju govornih vrednota te uputi što valja popraviti da bi čitanje bilo još uspješnije.
Učenici su projektom veoma zadovoljni i željeli su ga nastaviti u šestom razredu. I ove godine u Mjesecu knjige od 15. listopada do 15. studenoga još bolje su se upoznavali i brusili vještinu javnog, glasnog i interpretativnog čitanja te vrednovanja čitanja. Ponovili su sat u knjižnici s naglaskom na otkrivanje dobrobiti čitanja te prava čitatelja. Upoznali su vrste literature od enciklopedija i antologija do knjiga za zabavu. Učenici su analizirali mudre misli o čitanju i zaključili koja prava kao čitatelji imaju i zašto je korisno čitati.
Na završetku predmetnog projekta uputili su pitanje hoće li i sljedeće godine moći sudjelovati u istom projektu. Tim pitanjem dokazali su da ih čitanje kao aktivnost može zainteresirati, da žele čitati i samim time nadamo se da će još više zavoljeti i prakticirati čitanje u svom životu. Projektom su osvijestili potrebu i korisnost čitanja te usavršili vještinu javnog glasnog i interpretativnog čitanja koja je pozitivna životna vještina i itekako može koristiti.
