Mladi i anksioznost

Anksioznost ili tjeskoba je normalnan odgovor ili reakcija na stres. Ako si kao i mnogi mladi, nisu ti ugodni nastupi pred drugima, strahuješ pred ispit ili pred važno sportsko natjecanje ili spoj s osobom koja ti se sviđa. Naš mozak na takve strahove može reagirati znojenjem, crvenjenjem i ubrzanim radom srca. To su sve normalne pojave koje postaju još izraženije u dobi adolescencije koja je puna psihičkih, bioloških i socijalnih promjena. Kroz ovaj članak pomoći ću ti da bolje razumiješ što je anksioznost ili tjeskoba, zašto je normalno tako se ponekad osjećati i kada postaje nešto zbog čega bi se trebalo obratiti stručnoj osobi od povjerenja. Iako nam tjeskoba ponekad pomaže da se suočimo sa stresnom situacijom u prevelikoj mjeri može te onemogućiti da kvalitetno sudjeluješ u društvu, obitelji, školi ili sportu. Anksioznost je sastavni dio života i ima svoju adaptivnu funkciju. To je važna i prirodna emocija koja te upozorava na opasnost i priprema tvoje tijelo kako bi moglo brzo reagirati u opasnoj situaciji. Problem nastaje kada postaje pretjerana, stalno prisutna ili se javlja na situacije koje nemaju stvarnu opasnost za tebe. Anksioznost koja je stalno prisutna ili se javlja u situacijama koje realno nisu opasne za osobu, može značajno narušiti kvalitetu života i tada govorimo o poremećaju.

Anksiozni poremećaji spadaju među najčešće poremećaje u dječjoj i adolescentnoj dobi. Kod anksioznosti koja zahtijeva pomoć stručnjaka može se primjetiti značajna razina strahova i zabrinutosti koja ometa normalno funkcioniranje djeteta ili adolescenta.

Anksioznost ili tjeskoba može se opisati kao osjećaj opće napetosti, zabrinutosti, velikog stresa, panike ili straha, a javlja se kada je osoba izložena nekoj stvarnoj ili izmišljenoj prijetećoj situaciji. Očituje se fizičkim i psihičkim simptomima koje osoba doživljava kao izrazito neugodne.

Neki od znakova koji bi mogli ukazati na anksioznost.:

Mogu se primijetiti promjene u tvom društvenom životu. Počinješ se izolirati od prijatelja s kojima se inače rado družiš, sve više vremena izabereš provoditi u samoći i izbjegavaš izvanškolske aktivnosti. Također se tjeskoba može negativno odraziti na tvoj školski uspjeh. Stalna zabrinutost, problemi sa spavanjem ili apetitom, izbjegavanje škole i problemi s koncentracijom lako te mogu dovesti do lošijih ocjena. Moguće je da se osjećaš preplavljeno zadacima, izbjegavaš svoje obaveze ili čak odlaske u školu.

Tjeskoba se može odraziti i na naše fizičko stanje, tako je moguće primijetiti promjene u spavanju. Zbog zabrinutosti i okupiranosti mislima teže zaspiš, budiš se po noći, imaš noćne more ili se ne osjećaš naspavano nakon cijele noći sna. Prisutne su i fizičke promjene poput učestalih glavobolja, promjena u apetitu, gastrointestinalnih smetnji, pojačanog umora, čestih pritužbi na bolove koji nemaju medicinski dokazan uzrok i sl.

Kod nekih osoba koje pate od anksioznosti može doći i do napadaja panike. Kod napadaja panike moguće je primijetiti sljedeće simptome:

Tjelesni simptomi:

Emocionalni/psihički simptomi:

Pošto i neke fizičke bolesti imaju slične simptome potrebno je proći medicinsku obradu prije nego utvrdimo da se radi o paničnom poremećaju.

Kao što sam već ranije spomenula normalno je i korisno ponekad osjećat se anksiozno, pogotovo u adolescenciji koja je prepuna novih životnih zadataka i promjena. Ako primjećuješ da je tvoja zabrinutost stalna, da ti narušava san, odnose s drugim ljudima, da zbog strahova izbjegavaš važne stvari u svom životu, svakako se obrati stručnoj osobi. Uvijek možeš razgovarati sa školskim psihologom, liječnikom opće prakse i bliskim ljudima kojima vjeruješ. Anksioznost se vrlo uspješno liječi kognitivno bihevioralnom psihoterapijom, često u kombinaciji sa farmakoterapijom.

Slijedi nekoliko savjeta kako si možeš olakšati i sam sebi pomoći u kontroli svoje tjeskobe, ali to nikako ne znači da treba izbjegavati potražiti stručnu pomoć.

Čitaj o tjeskobi. Postoji mnogo literature na tu temu. Anksioznost je normalna pojava, koja se događa svima, služi tome da te pripremi na opasne situacije. Isto tako ako te muče napadaji panike pročitaj nešto na tu temu. Iako su bezopasni i kratko traju, osoba koja ih proživljava nema taj dojam, već suprotno, zastrašujući su i čini se kao da traju cijelu vječnost.

Postoje mnoge tehnike relaksacije koje ti mogu poslužiti kao alat u borbi protiv anksioznosti, strahova i panike. Informiraj se o tehnikama disanja i izvježbaj onu koja ti najbolje odgovara. Kad smo anksiozni imamo tendenciju disati plitko i brzo, što našem mozgu i tijelu daje signal da smo u opasnosti. Razmišljaj o svojem disanju, registriraj kako dišeš, a onda se koncentriraj na duboke i polagane udahe kroz nos.

Još jedna korisna strategija relaksacije je opuštanje mišića. Obrati pažnju na svoj mišićni tonus, koji mišići su ti napeti, a koji opušteni. Pokušaj napeti pa opustiti pojedine mišiće.

Opustiti se možeš i uz glazbu ili knjigu koju voliš, uz meditaciju, toplu kupku, aktivnosti koje te vesele. Nađi vremena za sebe kako bi opustio/la tijelo i smirio/la svoj um.

Razmisli o stvarima zbog kojih si zabrinut, što te točno plaši, koja su tvoja vjerovanja, kakvog ishoda se bojiš? Jesu li ti strahovi i mogući scenariji realni? Koliko je vjerojatno da će se to stvarno dogoditi? Ovo su također i pitanja kojima ćeš se baviti ako se javiš kognitivno bihevioralnom psihoterapeutu.

Mindfulness je tehnika kojom učimo biti prisutni u sadašnjem trenutku, primijetiti, osjetiti i prihvatiti stvari koje se događaju oko nas. Pomaže smiriti ubrzan i anksiozni mozak. Postoje zanimljive i jednostavne aplikacije koje te mogu uvesti u svijet mindfulnessa. Ovdje ću navesti tri koje možeš isprobati. Smiling mind, Stop, Breathe, Think i Insight Meditation Timer.

Razmisli o tome koliko brineš o svome tijelu. Vježbaš li dovoljno, hraniš li se zdravo, ideš li na vrijeme spavati. Odvajaš li dovoljno vremena za sebe i aktivnosti koje voliš ili si se preopteretio/la obavezama koje te preplavljuju i stvaraju tjeskobu. Razmisli o svojim ciljevima i prioritetima. Odvoji vremena da budeš s ljudima koje voliš i koji te podržavaju i uživaj u stvarima koje te ispunjavaju.

Izvori