A znate li zašto? Zato što zrakoplov nije spojen sa zemljom! Kad munja udari, električni naboj što ga nosi ostaje na površini zrakoplova. Odatle se električni naboj može isprazniti trenutačno, kao još jedan bljesak munje prema zemlji, ali se može postupno i izgubiti. Ni u jednom ni u drugom slučaju unutrašnjost zrakoplova i putnici nisu u opasnosti, iako se katkad događa da se rub krila ili nos zrakoplova oštete ili nagore.
No, munja je zaista opasna. Na zemlji može ubiti ljude na otvorenome, i to tako što prođe kroz njih kao kratkotrajni električni udar na putu u zemlju. Munja putuje 30.000 brže od puščanog zrna!
Svake sekunde na kugli zemaljskoj sijevne oko milijun munja, no samo stotinjak pogađa tlo. Štete prouzročene udarom munje rastu iz godine u godinu, pa se samo u Europi iznosi mjere milijardama eura. Statistički, svaki četvorni kilometar Zemljine površine godišnje pogode barem tri munje.
Do oluje s grmljavinom dolazi za velikih vrućina. Olujni se oblak stvara onda kad se stup topla, vlažna zraka digne sa zemlje i, hladeći se, formira kumulus. Ovaj se gomila i gomila sve dok se ne pretvori u veliki izvor munja.
Djelovanje sila
Znanstvenici još uvijek ne znaju točno što uzrokuje munju. Oni vjeruju da komešanje u samom oblaku stvara elektricitet u kapljicama vode. Negativni naboj nastaje u sredini oblaka, a pozitivni se stvaraju pri njegovu vrhu i dnu. Pozitivni naboj stvara se i na zemlji.
Da ponovimo: bljesak munje nastaje kad se elektricitet nakupi u olujnim oblacima. Vodene se kapljice ispune pozitivnim i negativnim nabojima. U početku iskra skače s negativnoga k pozitivnom naboju. Ali kad negativni naboj nadjača, može proći i kroz atmosferu, što djeluje kao izolator, i stići do pozitivno nabijene zemlje.
Grom je jednostavno zvučni učinak munje. Kad munja bljesne na nebu, ona zagrije zrak na svojoj putanji. Velika vrućina uzrokuje naglo širenje zraka i baš to stvara prasak koji nazivamo gromom. Munja se javlja u tri oblika. Linijska munja javlja se kao svjetleća razgranata pruga i to je najsnažnija vrsta praćena gromom. Kad je takva munja vrlo daleko i skrivena oblacima, njen bljesak odražavaju drugi oblaci na nebu ili na obzoru, pa tu pojavu nazivamo plošnom munjom.
Grom iznosi samo nekoliko centimetara u promjeru, ali mu je svjetlosna snaga kao 1 milijun sijalica od 100 wati.
Kuglasta munja najneobičnija je vrsta munje. Javlja se kao svjetleća gruda koja pada prema zemlji. Na sreću, kuglasta munja je rijetka. Udari kuglaste munje mogu nanijeti znatnu štetu ako pogode neki predmet na zemlji. Što zapravo uzrokuje takav oblik munje, još je tajna.
Vjerojatno ste vidjeli metalne šipke ili gromobrane na vrhu crkvenih zvonika i drugih visokih zgra
da. To je sigurnosni uređaj koji štiti zgradu od razornoga djelovanja munje jer munja obično udara u najviše zgrade.
Gromobran je 1772. godine izumio američki znanstvenik Benjamin Franklin. Sastoji se od metalne šipke pričvršćene za vrh zgrade i spojene sa zemljom s pomoću bakrene žice koja mora biti zakopana duboko u zemlji, uza same temelje zida. Zadaća mu je da odvodi elektricitet što se skuplja u oblacima i tako sprječava njegovo naglo i žestoko izbijanje.
Grom može udariti bilo gdje, ali najčešće udara u istaknuta mjesta kao što su vrhovi i grebeni planina, viša istaknuta ili usamljena stabla te u visoke i prostorno izolirane građevine ili njihove dijelove. Zanimljivo je spomenuti da su munje ipak češće na otvorenim livadama negoli u velikim gradovima, što znanstvenici tumače niskom električkom vodljivošću osušenog tla ispod betona i asfalta.
Budući da munja udara u visoke predmete, opasno je sklanjati se pod drvo na otvorenom prostoru za vrijeme oluje s grmljavinom. Događa se da ljudi i stoka stradavaju baš na taj način. Evo što se zbiva kad munja u udari u drvo: ona putuje sokom ispod kore. Sok se začas pregrije i pretvara u paru, šireći se tako naglo da drvo naprosto eksplodira. Isto tako je preporučljivo ostati podalje od stupova električnih vodova i željeznih ili žičanih ograda, osobito ako su spojene sa zemljom. Neko vrijeme poslije oluje nemojte dodirivati metalnu ogradu jer je možda zadržala električni naboj!
Oprez na pecanju!
Ako ste s prijateljima negdje vani na otvorenom prostoru, odmah međusobno udaljite jer je vjerojatnije da će grom udariti u skupinu nego u pojedinca. Ako za vrijeme grmljavine pecate, zapamtite da će vaš štap djelovati kao minijaturni gromobran i da će provoditi električnu struju preko osobe koja ga drži.
I još nešto. Vjerovanje da munja nikad ne udara dva puta na isto mjesto nije baš točno. U njujorški neboder Empire State Building munja je udarila već tisuću puta. No taj neboder nikada nije bio oštećen jer njegov čelični kostur djeluje kao divovski gromobran i svaki udar odmah provede u zemlju.
Savjeti
Ako vas oluja zatekne na otvorenome, a ne možete stići do kakve zgrade ili zaklona, bit će najbolje da čučnete – ne mareći za to što ćete pokisnuti.
Opasnosti udara groma moguće je izbjeći usvajanjem određenih pravila ponašanja:
- prije odlaska na izlet u prirodu informirajte se o vremenskim uvjetima radi izbjegavanja oluje
- olujno vrijeme u planinama najčešće je u ljetnim mjesecima, poslijepodne i navečer
- ako prijeti oluja potraži čvrsto sklonište
- ako si u zidanom objektu izbjegavaj stajati kraj prozora, otvorenih vrata, kamina, metalnih stupova i metalnih predmeta, kao što su slavine, utičnice i električni prekidači
- velike špilje i udoline dobra su zaštita, ali ne i mali prevjesi ili plitke jame mokrih stijena
- svaki vodič struje koji je iznad ramena povećava opasnost direktnog udara
- mobitele ili radio uređaje nije preporučljivo koristiti već ih treba dobro spakirati u ruksak te ih tako zaštititi od oštećenja
- mokra užeta mogu voditi grom
- nemojte stajati u velikoj skupini nego se raspršite kako bi u slučaju udara munje, ista zahvatila manje osoba
- izbjegavaj eksponirane točke, posebno osamljena stabla i rub šume
- izbjegavaj nositi metalne predmete
- izbjegavaj prostor blizu strujnih vodova, stupova žičara i dalekovoda
- na kraju oluje munje su jednako opasne kao na početku
- udalji se od stijena, grebena i vrhova
- šator nije zaštita; ako si u njemu ostani dalje od metalnih šipki šatora i mokre odjeće ako je moguće
- gumeni đonovi i gumena odijela nisu zaštita od groma
- u šumi potraži zaklon kraj manjih stabala i grmlja
- na otvorenom prostoru biraj najniža mjesta, škrape i doline ako nemaju vode.
