16.4.2025.
1913. – umro Miroslav Kraljević, hrvatski slikar i grafičar. Jedan od utemeljitelja hrvatskoga modernog slikarstva. Rođen je u Gospiću kao potomak stare slavenske plemićke obitelji i loze Kraljevića iz sela Drage kraj Požege, mjesta koje će u njegovu kratkom, ali stvaralački ispunjenom životu zauzeti važno mjesto. Svoj istančani grafizam Kraljević obogaćuje tonom i izvanrednim osjećajem za odnose svjetla i sjene, što savršeno odgovara njegovu osjetljivom temperamentu, sposobnome osjetiti i iskazati iznimnu radost, ali se ubrzo preobraziti i u najdublju melankoliju. Želja za upoznavanjem impresionista odvodi ga 1911. u Pariz, gdje najprije pomno istražuje crtež, a potom radi brojne skice pariških ulica, kavana i baletnih predstava. Osjećaj za grotesku i ekspresionistički iskaz doći će do izražaja upravo na tim slikama. Kasnije, u vlastitom pariškom radnom prostoru, stvara svoja najbolja djela: Autoportret s lulom te Mali autoportret s paletom. S nenavršenih 28 godina umro je u Zagrebu od sušice. Miroslav Kraljević, jedan od začetnika hrvatskoga modernog slikarstva te gotovo najsvestraniji umjetnik s početka našeg stoljeća pokopan je u obiteljskoj grobnici u Požegi.
1889. – rođen Charlie Chaplin, američki filmski glumac, redatelj, scenarist, producent i skladatelj, jedan od najvećih genija svjetskog filma, autor briljantnih nijemih komedija s likom Charlota. Njegov glavni lik bio je “Skitnica”, lutalica otmjenog držanja i džentlmenskog ponašanja poznat po uskom kaputu, prevelikim hlačama i cipelama, polucilindru i bambusovom štapu te po zaštitnom znaku – potkresanim brkovima. Charlie Chaplin je umro na Božić 1977. godine, u Veveyju u Švicarskoj, u dobi od 88 godina.
1828. – umro Francisco de Goya, slavni španjolski slikar i grafičar, stvaralac nezaboravnih grafičkih ciklusa, u kojima je prikazao stradanje svoga naroda, i brojnih portreta i velikih kompozicija iz života dvora. Slikar stvarnosti svoga doba, razdoblja krvavih pobuna, ratova i ubijanja. Izrazio je snažnu osudu društvenih nepravdi pa je potkraj života napustio Španjolsku i emigrirao u Francusku. Dobu diktature klasicizma suprotstavlja svoj individualni način prožet smislom za slobodnije oblikovanje, stvaran život i bogatstvo boje
