U skladu s Europskim razvojnim planom škole, inkluzija je jedan od prioriteta te se s ponosom ističe kako se od samih početaka provedbe Erasmus+ programa u mobilnosti tj. u provedbu stručne prakse u inozemstvu uključuju učenici s manje mogućnosti, bilo da se radi o učenicima sa zdravstvenim poteškoćama, učenicima samohranih roditelja, učenicima koji su iz udaljenih mjesta stanovanja ili učenicima koji se obrazuju po prilagođenom ili individualiziranom odgojno-obrazovnom programu. Kako bi učenike dodatno senzibilizirali na poteškoće s kojima se suočavaju osobe s manje mogućnosti, s ravnateljicom Hrvatske knjižnice za slijepe Karolinom Zlatar Radigović dogovorili su i realizirali posjet Jelene Lešaja, voditeljice odjela posudbe te Dejane Rakić, stručne suradnica za korekturu koja je slijepa osoba. 
Učenici 1. c, 2. g i 3. g, koji su zajedno s ravnateljem, nastavnicima i stručnom suradnicom knjižničarkom nazočili radionici, imali su priliku čuti uvodno izlaganje o Hrvatskoj knjižnici za slijepe. Djelatnice knjižnice na zanimljiv su i interaktivan način prezentirale rad knjižnice te su objasnile da njihova suradnja s knjižnicama, udrugama i ustanovama obuhvaća pružanje i širenje knjižničnih usluga vezanih uz korištenje građe u pristupačnim formatima kao i senzibiliziranja šire populacije korisnika organiziranjem zajedničkih događanja. Farmaceutske tvrtke također ostvaruju suradnju s knjižnicom sklapanjem ugovora kojim se reguliraju poslovi konzultacije i odobravanja Brailleovog pisma na ambalaži lijekova i drugih proizvoda. Učenici i svi ostali sudionici radionice imali su priliku uživo vidjeti knjige pisane na Brailleovom pismu te poslušati zvučni zapis romana Hrvoja Hitreca „Smogovci“ koji je nastao u Hrvatskoj knjižnici za slijepe.
Učenicima je skrenuta pozornost da su zvučne knjige dobro došla pomoć ako imaju problem s disleksijom. Stručna suradnica za korekturu Dejana Rakić demonstrirala je učenicima čitanje Brailleovog pisma te su zapazili njenu iznimnu vještinu i saznali da je gospođa Dejana Rakić viceprvakinja u točnosti i brzini čitanja Brailleovog pisma. Tijekom neformalnog druženja s Dejanom Rakić učenici su imali priliku saznati kako se obratiti slijepoj osobi pri upoznavanju te da je uputno slijepoj osobi reći „Evo ruka“ ili joj na neki drugi verbalni način dati do znanja da se želimo rukovati. Učenicima je demonstrirano kako pomoći slijepoj osobi da upozna prostor u kojem boravi prvi put i kako voditi slijepu osobu koja je zatražila pomoć pri kretanju. Učenici su samoinicijativno sklonili ruksake s prolaza po kojima se kretala gospođa Dejana Rakić te su uvidjeli kako doista nije u redu da npr. nepropisno parkiraju bicikle na bilo kojem javnom prostoru. Gospođa Jelena Lešaja uputila je sudionike radionice u osnove pravilnog pisanja Brailleovog pisma te su učenici napisali svoje ime i prezime, a također su imali su priliku vidjeti taktilne slikovnice te saznati više o njihovoj izradi.
Nastavnici Josip Filić, Dubravko Glivetić, Kristinka Lemaić, Meri Ružević i Mate Sabol u ožujku 2024. godine boravili su u Sevilli gdje su pohađali tečaj “Designing a 3D World”. Znanja i vještine koje su tamo stekli izvrsno su im poslužili da s učenicima održe radionice nastavno na predmet Aditivne tehnologije u okviru kojih su učenici zajedno s nastavnicima istraživali, a potom realizirali 3D ispis natpisa na Brailleovom pismu. Posjet gospođe Dejane Rakić bila je izvrsna prilika da dobiju potvrdu kako je naziv škole ispravno napisan. Svi sudionici radionice okupili su se ispred škole kako bi sjajnim gošćama zahvalili na vrijednom iskustvu te kako bi svi zajedno naziv Industrijske strojarske škole ispisan na Brailleovom pismu postavili na kućicu za knjige koju su kao jednu od ukupno četiri male slobodne knjižnice učenici i nastavnici izradili recikliranje o čemu više možete pročitati ovdje.
Evaluirajući održanu radionici svi sudionici zaključili su da u interakciji sa slijepim osobama možemo mnogo naučiti o snazi volje, prilagodljivosti i kreativnosti. Fascinantna je sposobnost slijepih osoba da se usredotoče na druge osjetilne informacije poput zvuka, dodira i mirisa, a zadivljujuća je i njihova nevjerojatna memorija i sposobnost vizualizacije svijeta oko sebe. Zaključak provedene radionice je da je to mali, ali važan korak senzibilizacije učenika o osobama s manje mogućnosti kako bi se promicalo razumijevanje, suosjećanje i inkluzija. Dijeljenje priča i iskustava djelatnica Hrvatske knjižnice za slijepe svakako je doprinijelo razvijanju empatije i poštovanja prema svim članovima društva bez obzira na njihove sposobnosti. Aktivnosti poput ove stvaraju društvo koje je inkluzivno, poticajno i poštuje raznolikost. Više informacija o Hrvatskoj knjižnici za slijepe možete dobiti na njihovoj mrežnoj stranici, a možete zapratiti i Facebook profil knjižnice.
