Parkovi prirode su prostrana prirodna ili dijelom kultivirana područja kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima od međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. U Hrvatskoj ih ima 10 i obuhvaćaju 510 272 ha površine. Planinskih parkova prirode ima 6 i to su: Velebit, Biokovo, Medvednica, Papuk, Učka te Žumberak-Samoborsko gorje. Jedini otočni park prirode je Telašćica. Kopački rit i Lonjsko polje su parkovi prirode nizinsko-poplavnih područja, a park prirode Vransko jezero najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj.
S obzirom na bogatstvo nacionalnih parkova i parkova prirode ne mogu sve informacije o njima iznijeti u jednom članku te ću svaki tjedna iznijeti zanimljive i važne informacije o pojedinoj grupi nacionalnih parkova ili parkova prirode. Započeti ću s otočnim nacionalnim parkovima slijedeći tako podjelu navedenu u tekstu.
Nacionalni park Kornati
Simbol Nacionalnog parka Kornati su impresivne okomite litice na pučinskoj strani otočnog niza te iznimno bogato podmorje.
Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatstva podmorja, godine 1980. veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom.
Danas NP “Kornati” zauzima površinu od oko 21.700 ha i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi. I pored ovog, relativno velikog broja otoka, kopneni dio parka čini tek manje od 1/4 ukupne površine, dok je sve ostalo morski ekosustav. O fauni kornatskog otočja, nažalost, vrlo malo se zna. Osim prirodne baštine na Kornatima se nalaze i građevine poput suhozida, crkvica, stanova i ranokršćanskih bazilika koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prošlosti. Prvi tragovi o prisutnosti čovjeka u području Kornatskog otočja su iz davnog doba neolitika o čemu svjedoči kamena sjekira nađena u polju Zejkovci na otoku Kornatu.
Moguće aktivnosti: pješačenje, krstarenje, rekreativni ribolov, autonomno ronjenje, simanje podvodnog svijeta i fotografiranje.
Adresa internetske stranice: www.kornati.hr
Nacionalni park Brijuni
Autohtoni ptičji svijet dobro je zastupljen, a pojedini manji otoci su izuzetno dobra staništa na kojima se gnijezde galebovi i čigre te prorijeđene vrste vranca kukmaša. Brijuni su veoma važno sezonsko boravište sjevernih ptičjih populacija, a najzanimljiviji je lokalitet Saline. To je izuzetno vlažan prostor sa tri zamočvarena jezera površine oko 8 ha ograđen s ciljem stvaranja ornitološkog rezervata.
Posebna atrakcija Brijuna je safari park smješten na sjevernom rubu Velikog Brijuna u ograđenom prostoru, a formiran je 1978.godine. Njega nastanjuju egzotični biljojedi: indijski slonovi Sony i Lanka, ljame-južnoameričke deve za koje indijanska legenda kaže da su pripitomljene u najranije doba ljudskog postojanja, zebre, nilgau i kobo antilope, somalijske ovce i indijske svete krave i autohtoni magarci. Unutar Safari parka nalazi se i Etno park kojim je prezentirano istarsko seosko gospodarstvo.
Brijunski akvatorij je pak značajan morski park za tipične morske organizme sjevernog Jadrana, odnosno njihovih naselja i zajednica Važno je spomenuti i stotinjak lokaliteta kulturno-povijesne vrijednosti kao što su ostaci naselja iz neolitika, rimska ljetna rezidencija, utvrda Tegetthoff iz 19. st. koje svjedoče o prisustvu čovjeka od neolitika do danas.
Moguće aktivnosti: pješačenje, vožnja biciklom, jahanje, vožnja električnim automobilima, krstarenje, autonomno ronjenje, sportovi i rekreacija na vodi, snimanje podvodnog svijeta, golf i tenis.
Adresa internetske stranice: www.brijuni.hr
Nacionalni park Mljet
Mljet je naoko nerazvedeni izduženi otok, širok prosječno 3 km, a dugačak 37 km. Prirodoslovno to je otok osebujnosti i kontrasta, a Nacionalni park Mljet zauzima njegov sjeverozapadni dio, koji se proteže područjem od 5.375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora. To je područje 1960. godine proglašeno nacionalnim parkom.
Nacionalni park Mljet prepoznatljiv je po bujnoj vegetaciji koju većinom čine šume hrasta crnike, alepskog bora i makija. Šume alepskog bora u cijelosti okružuju dva slana jezera: Malo i Veliko jezero koja su nastala potapanjem krških depresija. U parku se nalaze polušpilje, špilje i jame.
Što se tiče životinjskog svijeta dosad je na otoku zabilježeno ukupno pet vrsta zmija i šest vrsta guštera. Njima se hrani i na Mljetu najveća dnevna grabljivica, orao zmijar. Tu živi i sivi puh, a najnoviji stanovnik otoka je divlja svinja. Također je izuzetno bogatstvo ptica pjevica. Vode Mljeta, još i danas poznate kao oceanografski živo područje, nekad su bile omiljeno obitavalište sredozemne medvjedice. Uprava Nacionalnog parka nada se da će svojim budućim nastojanjima ponovno uspjeti naseliti ovog ugroženog sisavca u vode zaštićenog akvatorija.
Uz bogatu prirodnu baštinu u Parku se nalaze i značajni lokaliteti kulturne baštine: ostaci rimske palače i ranokršćanskih bazilika u Polačama, ostaci benediktskog samostana iz 12. st. na otočiću Sv. Marije na Velikom jezeru kao i veliki broj podmorskih nalazišta.
Moguće aktivnosti: pješačenje, planinarenje, vožnja biciklom, rekreacija i sportovi na vodi, veslanje, autonomno ronjenje i fotografiranje.
Adresa internetske stranice: www.np-mljet.hr
Slijedeći tjedan na repertoaru su parkovi koje karakterizira zanimljivost krške hidrografije i morfologije: Plitvička jezera i Krka.
Informacije za članak su preuzete sa Internet stranica nacionalnih parkova navedenih u tekstu te sa stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
