Pretpostavke o postojanju tih sposobnosti počele su se javljati prije nekoliko godina kada su znanstvenici otkrili dio mozga koji se aktivira prilikom čitanja, ali je njegov odgovor strogo vizualan. Upravo ta činjenica znanstvenike je dovela do toga da vjeruju kako smo sposobni prepoznati riječi kao slike prije nego što ih povežemo sa zvukovima i značenjima.
Iako je ova ideja svojedobno bila osporena, znanstvenici su sada prikupili dokaze koji idu u prilog toj hipotezi. Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Journal of Neuroscience, naš mozak riječi koje znamo vidi kao slike, prepoznaje cijele riječi umjesto svako slovo zasebno.
„Mi ne prepoznajemo riječi tako što ih brzo pročitamo nakon što smo identificirali svako pojedino slovo, kao što su neki znanstvenici dosada pretpostavljali. Umjesto toga, neuroni u određenoj moždanoj regiji pamte kako cijele riječi izgledaju koristeći tzv. ‘tehniku vizualnog rječnika’”, rekao je jedan od autora studije, Maximilian Reisenhuber.
Ta moždana regija koju Reisenhuber spominje naziva se područjem za vizualno formiranje riječi. Nalazi se na lijevoj strani vizualnog korteksa, otprilike iza lijevog uha i nasuprot sličnom području na desnoj strani koje je odgovorno za prepoznavanje lica.
Kako bi provjerili tu hipotezu, tim znanstvenika sa Sveučilišta Georgetown okupio je malu skupinu odraslih sudionika i uvježbavao ih da prepoznaju nove besmislene riječi, pseudoriječi. Želeći ispitati moždanu aktivnost i vizualizirati način na koji neuroni reagiraju na riječi, sudionike istraživanja podvrgnuli su magnetskoj rezonanci prije i nakon učenja riječi.
Kao što je opisano u studiji, otkrili su da neuroni unutar te moždane regije različito reagiraju na prave riječi u odnosu na pseudoriječi. Također, otkrili su i da se moždana aktivnost promijenila nakon što su ispitanici naučili prepoznati te pseudoriječi. Prije tog vježbanja, takve su riječi izazivale najrazličitije odgovore, no nakon što su ih naučili, odgovori su postali puno konkretniji, baš kao da su gledali prave riječi.
„Ova studija prva je takve vrste koja pokazuje kako se neuroni mijenjaju tijekom učenja riječi, pokazujući plastičnost mozga”, zaključila je glavna autorica studije Laurie Glezer. Uz unapređenje našeg znanja o načinu na koji mozak obrađuje riječi, ovo istraživanje ima golem potencijal pomoći osobama s poteškoćama u čitanju.
Članak je prenesen s portala Znanost.
