prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Nekoliko zanimljivosti o mravima

Mravlji mozak ima oko 250.000 moždanih stanica i najveći je među mozgovima svih insekata. Ljudski mozak ima 10 milijardi stanica, tako da jedna kolonija od 40.000 mrava ima jednaku veličinu mozga kao čovjek.

Jeste li znali da mravi, kao i svi insekti, imaju šest nogu? Mravlje su noge u odnosu na njihovo tijelo vrlo snažne i zato mogu vrlo brzo trčati. Kad bi čovjek u odnosu na svoju veličinu mogao trčati kao što mrav trči u odnosu na svoju, trčao bi brzo kao konj. Sigurno već znate da mrav može nositi teret i 20 puta teži od njega samoga.

Prosječni životni vijek mrava je 45 do 60 dana, dok kraljica (spolno zrela ženka mrava koja liježe jajašca) može živjeti i sedam godina.

Vrlo uredni insekti

Mrav se svrstava u posebnu porodicu osa (Hymenoptera Formicidae), a postoji čak 10.000 vrsta mrava.

Mravi se ticalima ne koriste samo za dodir, već i za mirisanje. Odrastao mrav ne može žvakati ni gutati krutu hranu. Umjesto toga, on pije sokove i tekućinu koju iscijedi iz hrane. Mrav ima dva oka, pri čemu se svako oko sastoji od više manjih. U trbuhu mu se nalaze dva želuca. U jedan ide hrana za njega, a u drugi hrana koju će podijeliti s drugim mravima.

U svakoj mravljoj koloniji postoji najmanje jedna kraljica koja liježe jajašca i ne izlazi iz mravinjaka. Za jajašca se brinu “radnici”. Oni su sterilni i zadatak im je da traže hranu, brinu se za mlade i brane mravinjak od nepoželjnih posjetitelja. Jajašca i larve drže u različitim odjeljcima, prema njihovoj starosti. Noću ih premještaju u unutrašnjost mravinjaka kako bi ih zaštitili od hladnoće. Danju ih vraćaju natrag prema vrhu mravinjaka kako bi im bilo toplije.

Određeni “radnici” rade na čišćenju mravinjaka. Smeće odnose u posebne mravlje “kontejnere” izvan mravinjaka! “Radnici” s vremenom mijenjaju poslove koje rade.

Timski igrači

Mravi funkcioniraju samo zajednički. Pojedinačni mrav nije sposoban razlikovati smjerove u nalaženju izvora hrane. Neke vrste mrava mogu prijeći npr. potok tako da formiraju most držeći se jedan za drugog. Ako u mravinjaku dođe do problema, svi će zajedno raditi najbolje što mogu kako bi riješili problem.

Imaju li mravi miris?

Svaka kolonija mrava ima svoj miris. Na taj način odmah se raspoznaje uljez. Neke vrste mrava, kao npr. obični crveni mrav, svoj mravinjak od neprijatelja brane smradom. Obični crni mrav i šumski mrav ne smrde, no brane se mravljom kiselinom. Neke ptice namjerno stavljaju mrave na svoje perje kako bi se, zahvaljujući mravljoj kiselini, riješile parazita!

Robovlasnika ima i među mravima

Neke vrste mrava kradu kukuljice iz tuđih mravinjaka. Mravi koji se iz njih izlegu moraju raditi za koloniju tih lopova kao robovi. Kad “radnik” pronađe hranu, ostavlja mirisni trag kako bi hranu mogli pronaći drugi mravi iz njegove kolonije. I odmah ih je tu cijela četa.

Postoji vrsta mrava nazvana “vojnici” (Ecitron Burchelli) iz Južne Amerike. Oni su nomadi tj. neprestano putuju i sa sobom nose jajašca i larve. Jedna kolonija može imati čak 700.000 mrava.