Postoje i parazitske biljke koje umjesto da proizvode vlastitu hranu – žive na tuđi račun. Tako imela često živi na voćkama (kruški ili jabuci), glogu, javoru i lipi. Ona je poluparazit, što znači da se u njenim zelenim listovima odvija fotosinteza, a iz svog domaćina uglavnom crpi vodu i minerale.
Paraziti pronalaze biljke-domaćine na razne načine, pa tako imelama primjerice pomažu ptice koje se goste njihovim bobicama prepunim ljepljiva soka. Poneka se bobica zalijepi za kljun ili nogu ptice, koja se prenese na neko drugo stablo na kojem proklije i prodre u granu.
Na tom se mjestu pojavi tek jedan par listova, godinu dana kasnije dva, a iduće godine četiri para. Korijenjem se čvrsto prihvati za biljku domaćina pa ukoliko otkinete izdanak imele uskoro izraste još više stabljika.
Biljke koje nemaju korijenje
Neke su biljke potpuno izgubile korijenje. Tako npr. španjolska mahovina sve potrebno za život dobiva iz vlažnog zraka. Kao stanište koristi telefonske žice i slična mjesta, a tek ih ponekad možemo naći na granama. Takve biljke često nazivaju zračnima jer mogu živjeti bez tla.
Divovi i patuljci
Neki od najvećih cvjetova na svijetu pripadaju parazitskim biljkama kao npr. raflezijama koje rastu u južnoameričkim tropskim šumama. Promjer njihovih cvjetova iznosi jedan metar, a jedan cvijet može biti težak i devet kilograma. S druge strane, poznajemo i biljke sićušnih listova poput male plutajuće biljke poznate pod imenom Wolffia arrhiza. Ta biljka nalikuje vodenoj leći, a promjer joj je samo 0,5 milimetara.
Naizgled mrtve biljke
Postoje i biljke koje se ne čine živima no one to ipak jesu. Tako su se papratnjače koje rastu na negostoljubivim prostranstvima Meksika gdje vlada velika suša odlično prilagodile tom surovom podneblju. One godinama ne pokazuju znakove rasta i na užarenom suncu nalikuju isušenim, mrtvim loptama suhog lišća. Međutim, nakon prve kiše listovi se odmotaju i rašire, pa smeđe lopte postaju široka, zelena paprat. Nakon što kiša prestane i nemilosrdno sunce ponovo zasja, biljka se ponovo smota te poprimi beživotan oblik.
Spavalice i grabežljivci
Mnoge biljke povremeno izgledaju kao da spavaju jer noću savijaju svoje listove. Na taj način one se štite i čuvaju tekućinu. Ovakve promjene mogu se primijetiti kod djeteline ali i kod dosta drugih vrtnih biljaka koje nas svakodnevno okružuju. Jedan dio biljaka ima i grabežljive navike pa tako postavljaju stupice kako bi ulovile kukce. To je njihov način nadopunjavanja prehrane jer uglavnom rastu na siromašnom tlu. Način hvatanja plijena razlikuje se od jedne vrste do druge, ali nas uvijek ponovo zadivljuje.
Neobični kaktusi
Mnogi su kaktusi zanimljivijih oblika i čudna rasta. Kaktus smiješnog imena Starčeva glava raste u obliku stupaca čije gornje polovice obavija čupava bijela „brada“ u kojoj neke dlake mogu biti dugačke i do 25 centimetara. Živo kamenje nalikuje stijenama i oblucima šljunka između kojih i raste, sve dok se – potaknut kišom – iznenada ne otvori i procvjeta. Njegova dva lista spojena su i oblikovana tako da zadržavaju vlagu.
Goruće biljke
Biljku Domaći jasenak možemo lako zapaliti. Ona naime ispušta zapaljiv plin koji ju obavije, osobito cvjetove, i ukoliko joj približimo vatru, cijela će biljka u trenutku buknuti. U jednom će se trenutku plamen munjevito ugasiti a biljka će ostati neoštećena. To je moguće izvesti samo na starijim cvjetovima jer mlade biljke i novootvoreni cvjetovi ne izlučuju dovoljno hlapljivog ulja za nastanak plamena. Također, poznato je da neven i jaglac mogu pod određenim uvjetima proizvesti svjetlosne efekte. Ti efekti vjerojatno ovise o elektricitetu u atmosferi, jer se to uglavnom dogodi za suha i sparna vremena kad se približava oluja.