Strategija je donesena na temelju uspješne međunarodne kampanje Saveza IFLA Global Vision, pokrenute u ožujku 2017. godine radi usmjeravanja i osposobljavanja svjetske knjižničarske zajednice za nošenje s izazovima današnjice te omogućivanja sudjelovanja što većega broja knjižničara iz cijeloga svijeta u razvoju vizije knjižničarstva budućnosti. Više od 31 000 knjižničara i informacijskih stručnjaka iz 190 zemalja pridonijelo je donošenju zaključaka kampanje kao prvomu koraku prema preobrazbi knjižničarske zajednice na globalnoj razini.
Usvojena Strategija donosi smjernice izložene u 16 ključnih točaka u sklopu četiriju strateških područja, čija provedba treba omogućiti izgradnju snažne i ujedinjene svjetske mreže knjižničara koji će svojim usklađenim djelovanjem pridonijeti porastu pismenosti, opće informiranosti i uključenosti građana u donošenje društveno bitnih odluka te tako i provedbi ciljeva održivoga razvoja strategije Ujedinjenih naroda Agenda 2030. Navedena strateška područja odnose se na postizanje bolje prepoznatljivosti knjižnica kao globalno relevantnih društvenih ustanova (Strenghten the Global Voice of Libraries), razvoj knjižničarske prakse (Inspire and Enhance Professional Practice), jačanje svjetske knjižničarske zajednice stvaranjem čvrsto povezane globalne mreže knjižnica (Connect and Empower the Field) te izmjene u organizaciji i strukturi knjižnica kojima bi se postiglo bolje i potpunije iskorištavanje cjelokupnoga potencijala svake pojedine knjižnice i u smislu stručnoga osoblja i u materijalnome, logističkome i tehnologijskome smislu (Optimise our Organisation).
Kroz 16 ključnih točaka Strategije, po četiri u svakome strateškom području, posebno se naglašava bitnost jačanja društvenoga položaja knjižnica kao ključnih partnera vlasti i tijela državne uprave u ostvarivanju svih oblika razvoja društva, kao i bitnost podizanja opće društvene svijesti te svijesti predstavnika vlasti i donositelja odluka o društvenoj ulozi knjižnica, a radi postizanja boljega pravnog položaja knjižnica te nadilaženja zapreka osiguravanju novčanih sredstava nužnih za njihovo daljnje djelovanje i napredak. Kao najbitniji čimbenici razvoja djelatnosti knjižnica na međunarodnoj razini izdvajaju se daljnje prilagođavanje knjižničnih usluga novim tehnologijama, tješnja međusobna suradnja i učinkovitije povezivanje knjižnica te pomaci u organizaciji knjižničnoga poslovanja kojima će se omogućiti iskorištavanje stručnih kompetencija i osobnih potencijala što većega broja knjižničara.
Novodonesena strategija predstavljena je kao predložak, čija će se vrijednost moći mjeriti jedino njegovom primjenom koja bi trebala biti ostvarena na isti način na koji je osiguran temelj sadržaja strategije – uključivanjem u njezinu provedbu svake pojedine knjižnice i svakoga pojedinog knjižničara.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica Nacionalne i sveučilišnje knjižnice u Zagrebu.
