Zbog utjecaja informacijske tehnologije na društveni i ekonomski razvoj, ovo razdoblje se naziva informacijsko društvo. U kontekstu informacijskog društva, mnoge razvijene zemlje kao i zemlje u razvoju bile su primorane poboljšati svoje obrazovne sustave (Kelly-Garrett, 2006). Utjecajajem “informacijske ere” i potragom za inovativnošću i kvalitetom u obrazovanju se uvode inovativne metode poučavanja poput različitih digitalnih alata ili popularne igrifikacije.
Literatura sugerira da, na primjer igrifikacija, može doprinijeti razvoju kognitivne sposobnosti kao što je rješavanje problema ili razvoju kritičkog mišljenja (Oblinger, 2004). Igrifikacija predstavlja potencijal za obrazovanje temeljeno na kompetencijama, u kojemu naglasak nije na kurikulumu, već na učenika i ostvarenje zadanih ishoda. Točnije, igrifikacija olakšava ocjenjivanje na temelju potreba svakog učenika (Hanus i Fox, 2015). Stoga su osmislile i provele istraživanje iz područja odgoja i obrazovanja o zadovoljsku naših nastavnika inovativnim metodama poučavanja.
Istraživanje je provedeno među nastavnicima srednjih strukovnih škola, gimnazija i osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije na stručnim vijećima iz nekoliko različitih sektora održanim u srpnju i kolovozu 2023. na uzorku od 50 ispitanika (N=50). Prema navedenom istraživanju više od polovine ispitanih nastavnika radi u školi između 5 i 15 godina. Sudjelovalo je 64 % općeobrazovnih i 36 % strukovnih nastavnika od čega čak više od polovice (54 %) nema svoju viziju obrazovanja. Međutim više od polovice izjavljuje da respektiraju učenike svoje škole, iako 44 % njih ne može reći da se nastavnici međusobno respektiraju.
96 % ispitanika se redovito profesionalno usavršava od čega njih 90 % smatra da profesionalni razvoj pozitivno utječe na razvoj njihove karijere i škole u kojoj rade. Visoki postotak ispitanika (96 %) ima slobodu uvođenja inovativnih metoda u nastavni proces. 60 % ispitanika također koristi igrifikaciju u nastavi. Većina navodi kako je postignuti rezultat učenika najvažnija kategorija pri samovrednovanju rada, a njih 74 % podržava inovativne metode rada koje im podjednako najviše pomažu pri vrednovanju kao učenju i vrednovanju naučenog. Stoga u velikom broju ispitanici imaju tendenciju nastaviti korištenje inovativnih metoda u nastavnom procesu. Međutim, još uvijek nisu potvrdili da se većina slaže kako su inovativne metode učinkovitije od klasičnih metoda poučavanja.
