Od 14 strofa, koliko ih je zagrebački pravnik i jedan od pjesnika hrvatskoga narodnog preporoda Antun Mihanović zapisao, prva, druga, pretposljednja i posljednja postaju temelj današnje himne Lijepa naša domovino.
Nije posve sigurno tko je skladao glazbu, no uvriježilo se mišljenje da je to bio hrvatski časnik u austrougarskoj vojsci i glazbeni amater Josip Runjanin. Runjanin je kao kadet služio u graničarskoj pješačkoj pukovniji br. 10 u Glini, pod zapovjedništvom pukovnika Josipa Jelačića, te se zato smatra da je popijevka tamo skladana.
Do danas nije otkriven izvornik napjeva, poznat je samo zapis koji je 1861. godine navodno zabilježio pjevački pedagog Vatroslav Lichtenegger, prema pjevanju svojih učenika.
Savez hrvatskih pjevačkih društava 1907. godine Hrvatskomu je saboru podnio predstavku glede uzakonjenja, odnosno službenog proglašenja pjesme Lijepa naša domovino hrvatskom himnom. No, Lijepa naša domovino prvi je put službeno proglašena hrvatskom državnom himnom tek točkom četiri prvoga ustavnog amandmana od 29. veljače 1972. godine. Status hrvatske državne himne potvrđen joj je i u Ustavu Republike Hrvatske 1990. godine.
Više pojedinosti o tijeku događaja od prve objave u Danici do stvaranja himne te o prigodama i mjestima na kojima se izvodila Mihanovićeva pjesma Horvatska domovina dostupno je na Portalu starih novina i časopisa kao i na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
