Posljednje desetljeće svjedoci smo razvoja računalnih igara ali i brojnih tekstova i članaka koji se bave istraživanjima o pozitivnim i negativnim učincima njihova igranja.
Zato ovaj članak neće biti o računalnim igrama, već o jednoj staroj, pomalo zaboravljenoj kartaškoj društvenoj igri, poznatoj pod nazivom Belot ili Bela. Mnogi su se tijekom povijesti protivili upotrebi karata, smatrajući ih izvorom brojnih negativnih navika pa tako i sam Pravilnik o kućnom redu škole zabranjuje sve vrste kartanja. No, jesu li kartaške igre i obrazovanje doista nespojivi?
Igranje kartaških igara olakšava usvajanje matematičkih vještina poput brojanja, zbrajanja i oduzimanja, razumijevanja redoslijeda brojeva te vjerojatnosti, pospješuje vizualizaciju, pamćenje i brzu reakciju. Tako i kartanje Belota sadrži brojne edukativne komponente. Ono nas uči ne samo modeliranju smirenog ponašanja u natjecateljskoj situaciji već i razvijanju strpljenja, empatije i tolerancije na frustraciju. Pomaže u razumijevanju i spoznavanju razlike između pobjede i poraza – neizostavnih sastavnica svakodnevnog života. No, osim što utječe na socijalnu interakciju i proces socijalizacije, kartanje Belota ima utjecaj i u području kognitivnog razvoja kroz razvoj apstraktnog i logičkog razmišljanja i umijeća kombinatorike.
Svaka partija Belota sastoji se od dijeljenja, određivanja aduta, zvanja, igranja i zbrajanja bodova, pri čemu je potrebno dobro naučiti pravila. Kartanjem učimo slijediti pravila, izmjenjivati se, razmišljati i planirati natjecateljske strategije. Belot se igra kartama koje se nazivaju mađarice a skup igraćih karata (uobičajeno špil) sastoji se od 32 karte u 4 boje – herc (srce), pik (zelje ili list), karo (bundeva) i tref (žir) i može se igrati u dvoje, troje ili najčešće u četvero.
Sedmica, osmica i devetka općenito imaju vrijednost 0, dečko ima vrijednost 2, dama 3, kralj 4, desetka 10 i as 11 pri čemu jača karta nosi slabiju. Poredak vrijednosti karata nije isti u adutu (adut predstavlja superiorniju boju) i općenito. Dečko u adutu najjača je od svih karata i ima vrijednost 20, a potom slijedi devetka i ima vrijednost 14. Već samo razumijevanje karata podrazumijeva nove strategije za dohvaćanjem i pohranom informacija, kategoriziranjem uzoraka, redoslijedom i sortiranjem.
Glavno obilježje belota u četvero jest to da se igra u parovima. Karte se dijele u obrnutom smjeru od kazaljke na satu. I samo miješanje, dijeljenje i sortiranje karata razvija obostranu koordinaciju ruku i kontrolu dlanova. Cilj je para zajedničkom igrom sakupiti više od pola bodova od ukupne igre. Svaki igrač na početku dobije šest karata i naposljetku dvije karte (talon). Prvi igrač odlučuje hoće li zvati (odrediti adut) ili će reći “dalje”. Ako kaže “dalje” pravo na određivanje aduta dobiva sljedeći igrač s desne strane, koji sada ima ista prava kao i prethodni. Kada dođe red na djelitelja, on mora zvati (uobičajen je izraz mus – njem. müssen = morati). Kada netko odredi adut, svi dižu talon i igra počinje.
Kada je adut izabran, gledaju se zvanja, a to su dodatni bodovi koji se ostvaruju određenim kombinacijama karata (4 dečka = 200 bodova, 4 devetke = 150 bodova, 4 asa, desetke, kralja ili dame = 100 bodova, 3 karte u nizu iste boje = 20 bodova, 4 karte u nizu iste boje = 50 bodova, 5 karata u nizu iste boje = 100 bodova, 6 ili 7 karata u nizu iste boje = 100 bodova, 8 karata u nizu iste boje (BELOT) = 1001 bod / instant pobjeda, Bela (kralj + dama u adutu) = 20 bodova). Kartanje Belota od igrača zahtijeva koncentraciju i pamćenje poteza kako bi igrali bez pogrešaka (gubitaka bodova), ali i igrali dobro. Na primjer, praćenje karata iste boje ili brojanje aduta izvrsni su za razvoj sposobnosti prepoznavanja i pamćenja dok poštivanje pravila i redoslijeda igre podižu razinu usredotočenosti i koncentracije. Uz to što je zabavno, kartanje pospješuje i psihičke i fizičke reflekse.
Jedno se dijeljenje sastoji od 162 boda i ekipa koja zove adut mora prikupiti više od pola (pola + 1), što znači 82 boda ukoliko je čista igra, odnosno igra bez zvanja. Igra se tako da igrač desno od djelitelja baca kartu u boji koju želi i onda ostali igrači moraju poštivati istu boju, a ako ju nemaju, onda moraju baciti aduta. Ako nemaju ni aduta, tek onda mogu baciti ono što izaberu. Obavezno moraju poštivati pravilo tzv. ibera (jača karta od prethodnih) ako imaju boju koja je bačena ili aduta. Razmišljanje o sljedećem potezu uz promatranje izraza i reakcija igrača ujedno potiče i dobro strateško razmišljanje. Posljednji štih donosi dodatnih deset bodova. Par koji prvi sakupi 1001 bod je pobijedio. Općenito, igre s kartama zahtijevaju promatranje i razgovore, pojačava se međusobna komunikacija, ali i prepoznavanje i razumijevanje različitih emocija što doprinosi stabilnijim društvenim interakcijama. Kartanje nas uči kako se nositi s pobjedom i porazom. Pobjede uveseljavaju i osnažuju a porazi potiču na dodatni razvoj vještina, prakse i koncentracije.
Društvenu kartašku igru Belot moguće je koristiti za obrazovanje sa svrhom propitivanja učenikova razumijevanja i poticanja aktivnosti logičkog razmišljanja, kombinatorike i pamćenja i brzine odlučivanja. Pamćenje, rješavanje problema i snalaženje u raznim situacijama mentalne su aktivnosti koje učenici moraju upotrijebiti čime pospješuju učenje i inteligenciju. Igranje Belota zabavni je proces kojim učenici uče o sebi ali i o drugima oko sebe, izgrađuju svoj karakter i uče kontrolirati emocije, a sve to omogućuje im da se razviju u kreativne, inovativne mislioce koji posjeduju brojne društvene vještine koje će im omogućiti uspjeh u životu.
