Obrazovanje odraslih ima dvije glavne funkcije: kompenzacijsku i funkciju daljnjeg trajnog obrazovanja i odgoja. Kompenzacijska se funkcija obrazovanja odraslih sastoji u temeljnom osposobljavanju odraslih, tj. u nadoknađivanju obrazovnih zaostataka odraslih osoba.
Obrazovanje odraslih se temelji na načelu cjeloživotnog učenja. Ono može biti formalno, neformalno i informalno. Formalno obrazovanje odraslih obuhvaća: osnovno i srednjoškolsko školovanje odraslih, stjecanje srednje školske ili stručne spreme, niže stručne spreme, prekvalifikacije, osposobljavanje i usavršavanje, visoko obrazovanje.
Neformalno obrazovanje odraslih označava organizirane procese učenja usmjerene na osposobljavanje odraslih osoba za rad, za različite socijalne aktivnosti te za osobni razvoj. Informalno učenje odraslih odnosi se na aktivnosti u kojima odrasla osoba prihvaća stajališta i pozitivne vrednote te vještine i znanja iz svakodnevnog iskustva i raznolikih drugih utjecaja i izvora iz svoje okoline.
Koncepcija cjeloživotnog učenja povezuje pojedine segmente obrazovanja ali i pojedine oblike obrazovanja (formalno, neformalno i informalno učenje) u jedinstveni sustav.
Zakon o obrazovanju odraslih (nalazi se u prilogu) donesen u veljači 2007. godine utvrđuje oblik obrazovanja odraslih te tko i pod kojim uvjetima može vršiti djelatnost obrazovanja odraslih. Isto tako pruža mogućnost obrazovnog dopusta za zaposlenike te sudjelovanje poslodavaca, države ili lokalne zajednice u financiranju obrazovanja, kao i sustav partnerstva.
Andragogija
Andragogija je znanost o poučavanju i učenju odraslih ljudi. Naziv andragogija složenica je od grčkih riječi aner što znači odrasla osoba i riječi agogos koja znači umjetnost i znanost pomaganja u učenju.
Predmet andragogije je istraživanje zakonitosti pripremanja, izvođenja i vrednovanja školovanja, osposobljavanja i usavršavanja odraslih.
Utemeljiteljem andragogije se smatra američki znanstvenik Malcolm Knowles (1913. – 1997.). U teorijskoj razradi područja andragogije ključne su Knowlesove andragoške postavke:
- Potreba za znanjem – odrasli učenici imaju potrebu za određenim znanjem, prije nego ga počnu svjesno usvajati.
- Viđenje samog sebe – odrasli učenici su odgovorni za svoje odluke i treba im se pružiti mogućnost samostalnog usmjeravanja.
- Uloga prethodnih iskustava – odrasli učenici imaju različita životna iskustva na kojima se treba temeljiti učenje. Ova iskustva nerijetko nose i predrasude.
- Usmjerenost prema učenju – odrasli učenici su motivirani za učenje u mjeri u kojoj im sadržaji učenja mogu pomoći u svakodnevnom životu.
Program Grundtvig
Cilj programa Grundtvig je odgovaranje na potrebe nastavnika i učenika uključenih u obrazovanje odraslih. Program pokušava odgovoriti na izazov starenja populacije te pružiti odraslima mogućnosti za unapređenje znanja i kompetencija.
Kroz program Grundtvig Europska komisija osigurava financijska sredstva radi promoviranja razmjene iskustava i unapređenje kvalitete i mobilnosti u području obrazovanja odraslih. Namijenjen je različitim ustanovama i organizacijama, bilo da se bave formalnim, neformalnim ili informalnim obrazovanjem odraslih.
Program je dobio ime po Nikolaiju Frederiku Severinu Grundtvigu (1783-1872), danskom svećeniku i piscu, utemeljitelju nordijske tradicije cjeloživotnog učenja. Njegov koncept „narodne srednje škole“ zasnovan je na ideji da obrazovanje mora biti dostupno svim građanima te osim znanja obuhvaćati sadržaje kao što je građanska odgovornost te osobni i kulturni razvoj.
