Aktualni globalni izazovi zahtijevaju temeljito redefiniranje svrhe obrazovanja, usmjerene na razvoj pojedinaca sposobnih za kritičko promišljanje, kreativno djelovanje, suradnju i preuzimanje društvene odgovornosti.
Upravo u tom duhu razvijen je OECD Learning Framework 2030, okvir koji nudi smjernice za budućnost obrazovanja. [1] Okvir nije normativan dokument, već rezultat široke međunarodne suradnje donosioca odluka, nastavnika, učenika, istraživača i društvenih aktera, čija je zajednička misija osmisliti obrazovanje koje će odgovoriti na izazove neizvjesnog svijeta. U njegovu je središtu ideja prema kojoj učenici moraju biti aktivni sudionici vlastitog obrazovanja, osnaženi za snalaženje u svijetu obilježenom tehnološkim transformacijama, migracijama, klimatskim izazovima i društvenim polarizacijama. Temeljna je svrha obrazovanja, kako ju okvir definira, poticanje cjeloživotnog učenja koje vodi ka cjelovitom razvoju i dobrobiti svih učenika, kao i unaprjeđenje njihovih vještina za življenje na održiv način. Obrazovanje stoga nije usmjereno isključivo na prijenos znanja, već na razvoj kompetencija koje omogućuju pojedincima aktivno oblikovanje vlastitog života i doprinos zajednici.
Praktične primjene ovakvog pristupa nalazimo u obrazovnim sustavima nekih zemalja. Na primjer, Finska već godinama implementira model koji promiče holistički, a ne predmetno orijentirani pristup učenju – Phenomenon-Based Learning (PhBL), gdje učenici interdisciplinarno istražuju stvarne fenomene, razvijaju sposobnost povezivanja različitih područja znanja i njeguju empatiju prema društvenim izazovima. U takvom sustavu, nastavnici preuzimaju ulogu mentora, a učenici postaju nositelji vlastitog obrazovnog procesa. Cilj je ovog pristupa osposobiti učenike za rješavanje stvarnih, složenih problema koristeći različite metode otkrivanja i aktivnog učenja. Iako se provedba takvog modela čini jednostavnom u teoriji, praksa pokazuje kako je riječ o izazovnom procesu, što potvrđuju i iskustva škola koje u PhBL pristupu koriste konkretne studije slučaja, primjere dobre prakse, ali i primjere neuspjeha iz kojih uče. [2]
Sličan pristup prisutan je i u američkim školama High Tech High, gdje učenici projektnim učenjem aktivno rješavaju konkretne probleme iz lokalne zajednice. High Tech High model temelji se na četiri načela: jednakost, personalizacija, autentičan rad i suradnički dizajn nastave. [3] Škole su inkluzivne, ne selektiraju učenike prema uspjehu, a projekti često povezuju više predmetnih područja i usmjereni su na rješavanje stvarnih problema zajednice. Učenici rade u timovima, razvijaju kreativnost, samostalnost i vještine potrebne za 21. stoljeće, dok nastavnici imaju visoku razinu autonomije i djeluju kao mentori, istraživači i suradnici. [4]
Dodatnu potrebu za redefiniranjem obrazovanja nameće i ubrzana digitalizacija. Umjetna inteligencija, automatizacija i virtualne zajednice mijenjaju temelje društvenih odnosa, komunikacije i demokratskih procesa. Škole više nisu primarni izvori informacija, već mjesta koja učenike osposobljavaju za kritičko vrednovanje podataka, razvoj digitalne i medijske pismenosti i odgovorno djelovanje u sve kompleksnijem digitalnom okruženju. Istovremeno, širenje dezinformacija i slabljenje povjerenja u institucije stavilo je pred obrazovanje zadatak očuvanja demokracije, društvene kohezije i kritičke misli.
OECD-ov okvir ističe kako obrazovanje ostaje glavni institucionalni mehanizam povezivanja društva kroz zajedničke vrijednosti. No, kako bi se taj potencijal ostvario, potrebno je napustiti model univerzalno strukturiranog obrazovanja i razviti personalizirani pristup, prilagođen interesima, kontekstima i mogućnostima svakog učenika. Takav pristup doprinosi smanjenju obrazovnih i društvenih nejednakosti, omogućujući svakome razvoj vlastitih potencijala.[1]
Primjer toga nalazimo i u programu New Pedagogies for Deep Learning (NPDL), pokrenutom pod vodstvom Michaela Fullana. NPDL okuplja škole iz više zemalja a temelji se na četiri elementa: partnerstvima u učenju, inovativnim pedagoškim praksama, fleksibilnim okruženjima za učenje i iskorištavanju digitalnih tehnologija. Program naglašava važnost razvoja dubokog učenja kroz suradnju, kritičko promišljanje, kreativnost i odgovornost, pri čemu učenici aktivno sudjeluju u rješavanju stvarnih izazova izvan učionice. [5]
OECD Learning Framework 2030 dodatno definira tri ključne transformativne kompetencije koje će biti nužne za život i rad u budućnosti. Prva je sposobnost stvaranja nove vrijednosti a uključuje kreativnost, inovativnost i otvorenost prema promjenama. Druga kompetencija odnosi se na pomirbu napetosti i dvojbi te podrazumijeva razvijanje sposobnosti sagledavanja različitih perspektiva, uravnoteženje suprotstavljenih interesa te promišljanje dugoročnih posljedica odluka. Treća kompetencija je preuzimanje odgovornosti a obuhvaća samoregulaciju, etičko djelovanje i svijest o utjecaju vlastitih postupaka na zajednicu i okoliš. Važno je istaknuti kako ove kompetencije nisu statične, već razvojne. Usvajaju se kroz dinamičan proces refleksije, anticipacije i djelovanja, pri čemu učenici promišljaju vlastita iskustva, predviđaju moguće scenarije te donose odgovorne odluke u kontekstu stalnih promjena. [1]
Budućnost obrazovanja nije pitanje isključivo sadržaja, već pitanje izgradnje pravednijeg i održivijeg društva koje će znati odgovoriti na izazove i neizvjesnosti koje donosi sutrašnjica. Stoga svaka učionica treba postati prostor izgradnje otpornosti, empatije i kreativnosti, a svaka škola središte društvene transformacije.
[1] OECD. (2018). The Future of Education and Skills: Education 2030. OECD Publishing. https://www.oecd.org/education/2030-project/
[2] Schaffar, B., & Wolff, L.-A. (2024). Phenomenon-based learning in Finland: A critical overview of its historical and philosophical roots. Cogent Education, 11(1), 2309733. https://doi.org/10.1080/2331186X.2024.2309733
[3] High Tech High. (2024). About: Design Principles. https://www.hightechhigh.org/about/
[4] McKeown, S. (2020). What Makes High Tech High So Special? Creative Teaching and Learning. Retrieved from https://www.teachingtimes.com/what-makes-high-tech-high-so-special/
[5] New Pedagogies for Deep Learning. (2024). About NPDL. https://deep-learning.global/
