Održivi razvoj u očima učenika

U skladu s kurikulumom zanimanja ekonomist, u srednjim ekonomskim školama u Hrvatskoj, učenici uče o održivom razvoju u sklopu predmeta Društveno odgovorno poslovanje. Jednako tako, održivi razvoj javlja se i kao Međupredmetna tema u osnovnim i srednjim školama koja priprema učenike za prikladno djelovanje u društvu radi postizanja osobne i opće dobrobiti. Ova tema podržava razvoj generičkih vještina kao što su praktičnost, poduzetnost, inovativnost, kritičko mišljenje, sposobnost prilagodbe promjenama i sposobnost rješavanja problema. U ovom tekstu, prikazat ćemo i usporediti rezultate provedenog istraživanja u Ekonomskoj školi Vukovar, Obrtničko industrijskoj školi Županja, Srednjoj školi Čakovec, Ekonomskoj školi Požega i Srednjoj školi Glina o tome koliko učenici znaju o održivom razvoju i koliko ga integriraju u svakodnevni život.

Što je, dakle, održivi razvoj? To je proces obavljanja i razvoja gospodarske djelatnosti uz očuvanje prirodnog okoliša te osiguravanje uvjeta za dostojanstven i siguran život budućih naraštaja uz istodobno postizanje ekonomske učinkovitosti i socijalne pravde. Održivi razvoj sadrži tri sastavnice: očuvanje prirode, usmjerenost na društvo i gospodarsku aktivnost.

Ujedinjeni narodi ističu da se održivim razvojem zadovoljavaju sadašnje potrebe, a da se pri tome ne ugrozi mogućnost zadovoljavanja potreba novih naraštaja. Rezolucija UN-a za razdoblje do 2030. je akcijski plan za ljude, prirodu i napredak. Planom se želi dodatno graditi partnerstvo među državama i dionicima te doprinijeti postojanosti svjetskog mira. I dalje je najveći globalni izazov, s kojim se moraju suočiti sve države i narodi, siromaštvo u svim svojim oblicima, uključujući ekstremno siromaštvo.

Sve države su odlučile ugraditi plan u svoje nacionalne politike te prijeko potrebnim hrabrim i odvažnim promjenama svijet dovesti na održivi put. Vizija rezolucije je definirana kroz 17 globalnih ciljeva za održivi razvoj. Svi ciljevi su cjeloviti i nedjeljivi te se, uz partnerstvo i mir, temelje na tri osnovne dimenzije održivog razvoja: društvo, okoliš i gospodarstvo.

Održivi razvoj ima za cilj, između ostalih, smanjenje klimatskih promjena i prilagodbu negativnim učincima istih.

Klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova današnjice. Destruktivni utjecaji klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta, a za olakšano nošenje s njihovim posljedicama Pariški sporazum naglašava važnost prilagodbe. Prilagodba se odnosi na izradu strategije aktivnosti koji imaju za cilj izbjegavanje štete i troškova koji mogu nastati ako se klimatske promjene ne uzmu u obzir. Iako se nije moguće prilagoditi svim utjecajima klimatskih promjena, upravljanje mogućim rizicima može se poboljšati. Prioritet bi trebao biti smanjenje daljnje emisije stakleničkih plinova koje uzrokuje daljnje zagrijavanje i dugotrajne promjene u svim komponentama klimatskog sustava, povećavajući vjerojatnost ozbiljnih, ireverzibilnih učinaka na ljude i ekosustave.

Neki od učinaka klimatskih promjena svakako su promjene u obrascu oborina što utječe na otjecanje, intenzitet, vremensko razdoblje te učestalost poplava i suša. Zatim dolazi do podizanja razine mora što utječe na infrastrukturu, zaslanjivanje i izvore pitke vode u krškom području. Dolazi i do promjena u prostornoj raspodjeli šumske vegetacije i većeg rizika od šumskih požara. Moramo i spomenuti neizbježan utjecaj na kvantitetu i kvalitetu vode za piće, hrane i zraka; češće i dulje toplinske valove koji će biti ozbiljna prijetnja zdravlju ljudi te širenje bolesti poput malarije ili krpeljnog meningoencefalitisa;

Ostvarenje održivog razvoja znači pronalazak kompromisa između razine potreba koje se mogu zadovoljiti i financijske dobiti iz gospodarske aktivnosti kojima se te potrebe zadovoljavaju. Ostvarenje održivog razvoja također znači naći kompromis između utjecaja zadovoljavanja potreba i gospodarskih djelatnosti na prirodu – ekološki otisak (engl. Ecological footprint). Ekološki otisak je mjera iskorištavanja prirodnih resursa, izražena u veličini biološki zdrave površine zemlje nužne da bi zadovoljila neke ljudske zajednice i zbrinula otpad koji ona stvara. Ovaj se pojam koristi kako bi se usporedila potrošnja prirodnih izvora(resursa) sa sposobnošću prirode za njihovim obnavljanjem.

Kroz rad, kod učenika razvijamo svijest o potrebi prihvaćanja održivog razvoja sudjelovanjem u aktivnostima koje promiču održivi razvoj u školi i lokalnoj zajednici . Potičemo učenike na štednju prirodnih resursa, prije svega kroz recikliranje. Na taj način učenici prepoznaju važnost očuvanja okoliša za opću dobrobit te prosuđuju značaj održivog razvoja za buduće naraštaje.

Osim poduzetničkog duha,  kod učenika razvijamo osjećaj brige za okoliš i zaštitu prirode, ali i osjećaj brige za lokalnu zajednicu.

U istraživanju je sudjelovalo u pet srednjih škola iz Republike Hrvatske: Obrtničko-industrijska škola Županja, Ekonomska škola Vukovar, Srednja škola Glina, Ekonomska škola Požega te Ekonomska i trgovačka škola Čakovec. Sudjelovalo je ukupno 323 učenika strukovnih škola i gimnazija, različitih smjerova: ekonomisti, upravni referenti, hotelijersko-turistički tehničar, komercijalisti, bravar, CNC operateri.

Glavni je cilj istraživanja bio utvrditi upoznatost učenika sa pojmom održivog razvoja, klimatskih promjena i društvene odgovornosti među učenicima u srednjoj školi, način postupanja učenika u skladu sa načelima održivog ponašanja te o mogućim rješenjima prema mišljenju učenika.

U istraživanju su sudjelovala 323 učenika iz Obrtničko – industrijske škole Županja, Ekonomske škole Vukovar, Srednje škole Glina, Ekonomske škola Požega te Ekonomske i trgovačke škola Čakovec. Za ispitivanje se koristio anketni upitnik o ekološkoj osviještenosti i društvenoj odgovornosti. Upitnik se sastoji od 22 pitanja. Anketno ispitivanje je bilo u potpunosti anonimno i trajalo je 7 minuta, a provedeno je u prosincu 2022. godine. Učenicima su profesori podijelili poveznicu na anketni upitnik koji je bio izrađen u Google Formsu.

Rezultati istraživanja

Spol

• Od ukupnog broja ispitanika iz srednje škole Čakovec 72,1 % ispitanih bile su osobe ženskog spola, 20,6 % osobe muškog spola a 7,4 % ih se nije htjelo izjasniti.
• Od ukupnog broja ispitanika iz srednje škole Glina 77,4 % ispitanih bile su osobe ženskog spola, 22,6 % osobe muškog spola.
• Od ukupnog broja ispitanika iz ekonomske škole Požega 75 % ispitanih bile su osobe ženskog spola 17,5 % osobe muškog spola a 7,5 % ih se nije htjelo izjasniti.
• Od ukupnog broja ispitanika iz Obrtničko-industrijske škole Županja 67,2 % ispitanih bile su osobe ženskog spola 27,7 % osobe muškog spola a 5 % ih se nije htjelo izjasniti.
•  Od ukupnog broja ispitanika iz Ekonomske škole Vukovar 58,1 % ispitanih bile su osobe ženskog spola 39,2 % osobe muškog spola a 2,7 % ih se nije htjelo izjasniti.

Razred koji učenici pohađaju

• Prema razredima koji učenici pohađaju ispitanici iz Ekonomske škole Vukovar prvi razred pohađa 37,3 % učenika, drugi 18,7 %, treći 16 % i četvrti 28 %.
• Prema razredima koji učenici pohađaju ispitanici iz Obrtničko-industrijske škole Županja prvi razred pohađa 36,5 % učenika, drugi 18,9 %, treći 16,2 % i četvrti 28,4 %.
• Prema razredima koji učenici pohađaju ispitanici iz Srednje škole Čakovec prvi razred pohađa 39 % učenika, drugi 30,5 %, treći 27,1 % i četvrti 3,4 %.
• Prema razredima koji učenici pohađaju ispitanici iz Ekonomske škole Požega,  prvi razred pohađa 68,3 % učenika, drugi 4,9 %, treći 24,4 % i četvrti 2,4 % dok iz Srednje škole Glina učenici prvi razred pohađa 32,3 % učenika, drugi 41,9 %  dok četvrti pohađa 25,8 %.

Mjesto stanovanja

• Od ukupnog broja ispitanika u Obrtničko- industrijskoj školi  41,2 % ispitanika stanuje u gradu dok 58,8 % živi na selu.
• Od ukupnog broja ispitanika u Ekonomskoj školi Vukovar 86,5 % ispitanika stanuje u gradu dok 13,5 % živi na selu.
• Od ukupnog broja ispitanika u Srednjoj školi Čakovec 30,9 % ispitanika stanuje u gradu dok 69,1 % živi na selu.
• Od ukupnog broja ispitanika u Srednjoj školi Glina 61,3 % ispitanika stanuje u gradu dok 38,7% živi na selu dok u Ekonomskoj školi Požega 43,9 % ispitanika stanuje u gradu, a 56,1 % na selu.

Što to znači biti ekološki osviještena osoba

• U Ekonomskoj školi Vukovar, od ukupnog broja ispitanika, 84 % učenika misli da zna što znači biti ekološki osviještena osoba, 4 % učenika tvrdi da ne zna i 12 % učenika odgovorili su da nisu sigurni.
•  U Srednjoj školi Čakovec, od ukupnog broja ispitanika, 84 % učenika misli da zna što znači biti ekološki osviještena osoba, 4 % učenika tvrdi da ne zna i 12 % učenika odgovorili su da nisu sigurni.
• U Obrtničko – industrijskoj školi Županja, od ukupnog broja ispitanika, 86,6 % učenika misli da zna što znači biti ekološki osviještena osoba. 2,5 % učenika tvrdi da ne zna i 12,6 % odgovorili su da nisu sigurni.
• U Ekonomskoj školi Požega, od ukupnog broja ispitanika, 95,1 % učenika misli da zna što znači biti ekološki osviještena osoba dok je 4,9 % odgovorilo su da nisu sigurni.
• U Srednjoj školi Glina, od ukupnog broja ispitanika, 74,2 % učenika misli da zna što znači biti ekološki osviještena osoba, 3,2 % učenika tvrdi da ne zna i 22,6 % odgovorili su da nisu sigurni.

Smatraju li se učenici  ekološki osviještenom osobom

• U Ekonomskoj školi Vukovar, od ukupnog broja ispitanika, ekološki osviještenom osobom se smatra 50,7 %, 18,7 % se ne smatra ekološki osviještenim dok nije sigurno 32 % učenika.
• U Srednjoj školi Čakovec, od ukupnog broja ispitanika, ekološki osviještenom osobom se smatra 63,2 %, 8,8 % se ne smatra ekološki osviještenima dok nije sigurno 29,4 %.
• U Obrtničko – industrijskoj škole Županja, od ukupnog broja ispitanika, ekološki osviještenim osobama se smatra 51,3 %, 9,2 % se ne smatra ekološki osviještenim dok nije sigurno 42 %.
• U Ekonomskoj školi Požega, od ukupnog broja ispitanika, ekološki osviještenim osobama se smatra 65,9 %, 2,4 % se ne smatra ekološki osviještenim dok ih 31,7 % nije sigurno.
• U Srednjoj školi Glina, od ukupnog broja ispitanika, ekološki osviještenim osobama se smatra 65,9 %, 2,4 % se ne smatra ekološki osviještenim dok ih 31,7 % nije sigurno.

Svijest učenika o ostavljanju “tragova” na Zemlji

• U Ekonomskoj školi Vukovar, 89,3 % učenika je svjesno o ostavljanju “tragova” na Zemlji, 8 % učenika nije sigurno a 2,7 % učenika nije uopće svjesno.
• U Srednjoj školi Čakovec, situacija je nešto drugačija pa čak 95,6 % učenika je svjesno da ostavlja “tragove” na Zemlji dok 4,4 % nije svjesno.
• Za razliku od Vukovara i Čakovca, u Obrtničko-industrijskoj školi Županja, 88,2 % učenika je svjesno, samo 1,8 % nije svjesno dok 10 % učenika nije sigurno koliko je svjesno da ostavlja “tragove” na Zemlji.
• U Ekonomskoj školi Požega, 87,8 % učenika je svjesno o ostavljanju “tragova” na Zemlji, 9,8 % učenika nije sigurno a 2,4 % učenika nije uopće svjesno dok je u Srednjoj školi Glina  83,9 % učenika je svjesno o ostavljanju “tragova” na Zemlji, 9,7 % učenika nije sigurno a 6,4 % učenika nije uopće svjesno.

Briga o okolišu

• Na pitanje o brizi za okoliš, učenici su odgovorili slijedeće:
• U Ekonomskoj školi Vukovar, za okoliš brine 70,7 % učenika, dok 8 % učenika ne brine a 21,3 % nije sigurno.
• U Srednjoj školi Čakovec, za okoliš brine 76,5 % učenika, ne brine samo 2,9 % učenika dok 20,6 % učenika nije sigurno.
• U Obrtničko – industrijskoj školi Županja, za okoliš brine 72,3 % učenika, ne brine 5 % a nije sigurno 22,7 % učenika.
• U Ekonomskoj školi Požega, za okoliš brine 78 % učenika, a nije sigurno 22 % učenika dok u Srednjoj školi Glna, za okoliš brine 90,3 % učenika, ne brine 5 % a nije sigurno 4,7 % učenika.

Što je ekološki otisak?

• Na pitanje Što je ekološki otisak, učenici su odgovorili na sljedeći način:
• Od ukupnog broja ispitanika, u Ekonomskoj školi Vukovar, 45,3 % učenika zna što je ekološki otisak, 26,7 % učenika ne zna a 28 % učenika nije sigurno.
• U Srednjoj školi Čakovec, od ukupnog broja ispitanika, 66,2 % učenika zna što je ekološki otisak, 8,8 % učenika ne zna a 25 % nije sigurno.
• U Obrtničko – industrijskoj školi Županja, od ukupnog broja ispitanika, 52,1 % učenika zna što je ekološki otisak, 24,4 % učenika ne zna a 23,5 % učenika nije sigurno zna li.
• U Ekonomskoj školi Požega, zna što je ekološki otisak 51,2 % učenika, ne zna 22 % učenika a nije sigurno 26,8 % učenika dok u Srednjoj školi Glina, zna što je ekološki otisak 41,9 % učenika, ne zna  25,8 % a nije sigurno 32,3 % učenika.

Što su klimatske promjene

• Sljedeće pitanje u istraživanju percepcije o održivom razvoju, bilo je o klimatskim promjenama. Učenici su odgovorili na sljedeće načine:
• U Ekonomskoj školi Vukovar, od ukupnog broja ispitanika, čak 97,3 % učenika zna što su klimatske promjene, nije sigurno tek 2,7 % učenika.
• U Srednjoj školi Čakovec, od ukupnog broja ispitanika, svih 100 % učenika zna što su klimatske promjene.
• U Obrtničko – industrijskoj školi Županja, od ukupnog broja ispitanika,  95,8 % učenika zna što su klimatske promjene, ne zna 0,8 % a nije sigurno tek 3,4 % učenika.
• U Ekonomskoj školi Požega, o klimatskim promjenama zna 100 % učenika, dok u Srednjoj školi Glina, 93,5 % učenika zna što su klimatske promjene a ostatak učenika nije siguran, dakle 6,5 %.

Što je otpad?

• Sljedeće pitanje u istraživanju percepcije o održivom razvoju, bilo je o otpadu. Učenici su odgovorili na sljedeće načine:
• U Ekonomskoj školi Vukovar, od ukupnog broja ispitanika,  97,3% učenika zna što je otpad a nije sigurno tek 2,7% učenika.
• Slično je i u  Srednjoj školi Čakovec. Od ukupnog broja ispitanika,  97,1% učenika zna što je otpad a nije sigurno tek 2,9% učenika.
• U Obrtničko – industrijskoj školi Županja, od ukupnog broja ispitanika,  99,2% učenika zna što je otpad, ne zna 0,8% učenika.
• U Ekonomskoj školi Požega, zna što je otpad 97,6% učenika, a ne zna što je otpad 2,4% učenika dok u Srednjoj školi Glina, zna što je otpad 100% ispitanih učenika.

Razvrstavanje otpada

• Na pitanje o učestalosti razvrstavanja otpada, učenici su odgovorili na sljedeći način:
• od ukupnog broja ispitanika u Ekonomskoj školi Vukovar, NIKADA ne razvrstava otpad 9,3% učenika, RIJETKO 12%, PONEKAD 34,7%, ČESTO 34,7% i UVIJEK 9,3%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Srednjoj školi Čakovec, NIKADA ne razvrstava otpad 1,5% učenika, RIJETKO 0%, PONEKAD 16,2%, ČESTO 44,1% i UVIJEK 38,2%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Obrtničko – industrijskoj školi Županja, NIKADA ne razvrstava otpad 3,4% učenika, RIJETKO 9,2%, PONEKAD 31,9%, ČESTO 37,8% i UVIJEK 17,6%.
• U Ekonomskoj školi Požega,  NIKADA ne razvrstava otpad 2,4% učenika, RIJETKO 7,3%, PONEKAD 22%, ČESTO 46,3% i UVIJEK 22% dok u Srednjoj školi Glina, NIKADA ne razvrstava otpad 6,5% učenika, RIJETKO 19,4%, PONEKAD 32,3%, ČESTO 29 i UVIJEK 12,9% učenika.

Odvajanje papira u za to predviđena mjesta

• Na pitanje o odvajanju papira u za to predviđena mjesta, učenici su odgovorili na sljedeći način:
• od ukupnog broja ispitanika u Ekonomskoj školi Vukovar, NIKADA ne odvaja papir  10,7% učenika, RIJETKO 12%, PONEKAD 28%, ČESTO 24% i UVIJEK 25,3%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Srednjoj školi Čakovec, NIKADA ne odvaja papir 0% učenika, RIJETKO 4,4%, PONEKAD 11,8%, ČESTO 16,8% i UVIJEK 47,1%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Obrtničko – industrijskoj školi Županja, NIKADA ne odvaja papir 4,2% učenika, RIJETKO 5,9%, PONEKAD 20,2%, ČESTO 39,3% i UVIJEK 39,5%.
• U Ekonomskoj školi Požega,  NIKADA ne odvaja papir 2,4% učenika, RIJETKO 4,9%, PONEKAD 17,1%, ČESTO 22% i UVIJEK 53,7% dok u Srednjoj školi Glina, NIKADA ne odvaja papir 6,5% učenika, RIJETKO 22,6%, PONEKAD 32,3%, ČESTO 25,8% i UVIJEK 12,9% učenika.

Odvajanje plastike u za to predviđena mjesta

• Na pitanje o odvajanju plastike u za to predviđena mjesta, učenici su odgovorili na sljedeći način:
• od ukupnog broja ispitanika u Ekonomskoj školi Vukovar, NIKADA ne odvaja plastiku 12% učenika, RIJETKO 17,3%, PONEKAD 21,3%, ČESTO 26,7% i UVIJEK 22,7%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Srednjoj školi Čakovec, NIKADA ne odvaja plastiku 0% učenika, RIJETKO 0%, PONEKAD 11,8%, ČESTO 35,3% i UVIJEK 52,9%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Obrtničko – industrijskoj školi Županja, NIKADA ne odvaja plastiku 5% učenika, RIJETKO 9,2%, PONEKAD 25,3%, ČESTO 20,2% i UVIJEK 40,3%.
• U Ekonomskoj školi Požega,  NIKADA ne odvaja plastiku u za to predviđena mjesta 2,4% učenika, RIJETKO 0%, PONEKAD 14,6%, ČESTO 26,8% i UVIJEK 56,1% dok u Srednjoj školi Glina, NIKADA ne odvaja plastiku 6,5% učenika, RIJETKO 16,1%, PONEKAD 33,5%, ČESTO 19,4% i UVIJEK 22,6% učenika.

Odvajanje stakla u za to predviđena mjesta

• Na pitanje o odvajanju stakla u za to predviđena mjesta, učenici su odgovorili na sljedeći način:
• od ukupnog broja ispitanika u Ekonomskoj školi Vukovar, NIKADA ne odvaja staklo 13,3% učenika, RIJETKO 20%, PONEKAD 25,3%, ČESTO 20% i UVIJEK 21,3%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Srednjoj školi Čakovec, NIKADA ne odvaja staklo 0% učenika, RIJETKO 1,5%, PONEKAD 17,6%, ČESTO 27,9% i UVIJEK 52,9%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Obrtničko – industrijskoj školi Županja, NIKADA ne odvaja staklo 8,4% učenika, RIJETKO 20,2%, PONEKAD 27,7%, ČESTO 15,1% i UVIJEK 28,6%.
• U Ekonomskoj školi Požega,  NIKADA ne odvaja staklo u za to predviđena mjesta 2,4% učenika, RIJETKO 4,9%, PONEKAD 17,1%, ČESTO 26,8% i UVIJEK 48,8% dok u Srednjoj školi Glina, NIKADA ne odvaja staklo 3,2% učenika, RIJETKO 19,4%, PONEKAD 32,3%, ČESTO 16,1% i UVIJEK 29% učenika.

Odvajanje ostalog otpada u za to predviđena mjesta

• Na pitanje o odvajanju ostalog otpada (baterije i drugo) u za to predviđena mjesta, učenici su odgovorili na sljedeći način:
• od ukupnog broja ispitanika u Ekonomskoj školi Vukovar, NIKADA ne odvaja ostali otpad 17,3% učenika, RIJETKO 18,7%, PONEKAD 24%, ČESTO 17,3% i UVIJEK 22,7%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Srednjoj školi Čakovec, NIKADA ne odvaja ostali otpad 2,9% učenika, RIJETKO 7,4%, PONEKAD 20,6%, ČESTO 20,6% i UVIJEK 48,5%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Obrtničko – industrijskoj školi Županja, NIKADA ne odvaja ostali otpad 10,9% učenika, RIJETKO 20,2%, PONEKAD 25,2%, ČESTO 20,2% i UVIJEK 23,5%.
• U Ekonomskoj školi Požega,  NIKADA ne odvaja ostali otpad u za to predviđena mjesta 0% učenika, RIJETKO 4,9%, PONEKAD 29,3%, ČESTO 12,2% i UVIJEK 53,7% dok u Srednjoj školi Glina, NIKADA ne odvaja ostali otpad 3,2% učenika, RIJETKO 22,6%, PONEKAD 29%, ČESTO 12,9% i UVIJEK 32,3% učenika.

Štednja električne energije

• Na pitanje o štednji električne energije (gasim svjetlo kad nije potrebno) , učenici su odgovorili na sljedeći način:
• od ukupnog broja ispitanika u Ekonomskoj školi Vukovar, NIKADA električnu energiju ne štedi 4% učenika, RIJETKO 13,3%, PONEKAD 22,7%, ČESTO 25,3% i UVIJEK 34,7%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Srednjoj školi Čakovec, NIKADA ne štedi električnu energiju 0% učenika, RIJETKO 2,9%, PONEKAD 22,1%, ČESTO 41,2% i UVIJEK 33,8%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Obrtničko – industrijskoj školi Županja, NIKADA ne štedi električnu energiju 4,2% učenika, RIJETKO 12,6%, PONEKAD 20,2%, ČESTO 31,1% i UVIJEK 31,9%.
• U Ekonomskoj školi Požega,  NIKADA ne štedi električnu energiju 0% učenika, RIJETKO 2,4%, PONEKAD 19,5%, ČESTO 31,7% i UVIJEK 46,3% dok u Srednjoj školi Glina, NIKADA ne štedi električnu energiju 3,2% učenika, RIJETKO 12,9%, PONEKAD 22,6%, ČESTO 45,2% i UVIJEK 16,1% učenika.

Zatvaranje slavine dok perem zube, nanosim šampon

• Na pitanje o zatvaranju slavine dok perem zube, ruke ili dok nanosim šampon ili gel za tuširanje učenici Ekonomske škole Vukovar su odgovorili na sljedeći način:
• od ukupnog broja ispitanika u Ekonomskoj školi Vukovar, NIKADA je odgovorilo 8% učenika, RIJETKO 9,3%, PONEKAD 17,3%, ČESTO 20% i UVIJEK 45,3%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Srednjoj školi Čakovec, NIKADA je odgovorilo 2,9% učenika, RIJETKO 7,4%, PONEKAD 20,6%, ČESTO 20,6% i UVIJEK 48,5%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Obrtničko – industrijskoj školi Županja, NIKADA je odgovorilo 6,7% učenika, RIJETKO 8,4%, PONEKAD 13,4%, ČESTO 12,6% i UVIJEK 58,8%.
• U Ekonomskoj školi Požega,  NIKADA ne zatvara slavinu dok pere zube ili nanosi šampon  0% učenika, RIJETKO 0%, PONEKAD 17,1%, ČESTO 9,8% i UVIJEK 73,2% dok u Srednjoj školi Glina, NIKADA je odgovorilo 6,5% učenika, RIJETKO 9,7%, PONEKAD 19,4%, ČESTO 32,3% i UVIJEK 32,3% učenika.

Plastične vrećice, plastični pribor mijenjam u višekratni, perivi

• Na pitanje o mijenjanju plastičnih vrećica (plastičnog pribora) u višekratni (perivi) učenici Ekonomske škole Vukovar su odgovorili na sljedeći način:
• od ukupnog broja ispitanika u Ekonomskoj školi Vukovar, NIKADA ne mijenjam plastične vrećice, plastični pribor u višekratni, perivi je odgovorilo 20% učenika, RIJETKO 20%, PONEKAD 26,7%, ČESTO 20% i UVIJEK 13,3%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Srednjoj školi Čakovec, NIKADA je odgovorilo 16% učenika, RIJETKO 16%, PONEKAD 25,2%, ČESTO 16% i UVIJEK 26,9%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Obrtničko – industrijskoj školi Županja, NIKADA je odgovorilo 16% učenika, RIJETKO 16%, PONEKAD 25,2%, ČESTO 16% i UVIJEK 26,9%.
• U Ekonomskoj školi Požega,  NIKADA ne mijenja plastične vrećice, plastični pribor u višekratni, perivi   4,9% učenika, RIJETKO 12,2%, PONEKAD 26,8%, ČESTO 26,8% i UVIJEK 29,3% dok u Srednjoj školi Glina, NIKADA je odgovorilo 16,1% učenika, RIJETKO 22,6%, PONEKAD 22,6%, ČESTO 16,1% i UVIJEK 22,6% učenika.

Korištenje kuhinjskih krpa umjesto papirnatih ubrusa

• Na pitanje o korištenju kuhinjskih krpa umjesto papirnatih ubrusa, učenici Ekonomske škole Vukovar su odgovorili sljedeće:
• od ukupnog broja ispitanika u Ekonomskoj školi Vukovar, NIKADA ne koriste kuhinjske krpe umjesto papirnatih ubrusa  je odgovorilo 4% učenika, RIJETKO 14,7%, PONEKAD 22,7%, ČESTO 28% i UVIJEK 30,7%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Srednjoj školi Čakovec, NIKADA je odgovorilo 5,9% učenika, RIJETKO 16,2%, PONEKAD 32,4%, ČESTO 23,5% i UVIJEK 22,1%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Obrtničko – industrijskoj školi Županja, NIKADA je odgovorilo 6,7% učenika, RIJETKO 13,4%, PONEKAD 21,8%, ČESTO 21,8% i UVIJEK 36,1%.
• U Ekonomskoj školi Požega,  NIKADA ne koriste kuhinjske krpe umjesto papirnatih ubrusa   4,9% učenika, RIJETKO 9,8%, PONEKAD 22%, ČESTO 12,2% i UVIJEK 51,2% dok u Srednjoj školi Glina, NIKADA je odgovorilo 0% učenika, RIJETKO 6,5%, PONEKAD 25,8%, ČESTO 29% i UVIJEK 38,7% učenika.

Svake godine zasadim jedno stablo

• Na pitanje o tome da svake godine zasadim jedno stablo, učenici Ekonomske škole Vukovar su odgovorili sljedeće:
• od ukupnog broja ispitanika u Ekonomskoj školi Vukovar, NIKADA ne zasade jedno stablo je odgovorilo 60% učenika, RIJETKO 20%, PONEKAD 10,7%, ČESTO 4% i UVIJEK 5,3%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Srednjoj školi Čakovec, NIKADA je odgovorilo 57,4% učenika, RIJETKO 23,5%, PONEKAD 10,3%, ČESTO 7,4% i UVIJEK 1,5%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Obrtničko – industrijskoj školi Županja, NIKADA je odgovorilo 63% učenika, RIJETKO 18,5%, PONEKAD 7,6%, ČESTO 6,7% i UVIJEK 4,2%.
• U Ekonomskoj školi Požega,  NIKADA ne zasade jedno stablo 53,7% učenika, RIJETKO 19,6%, PONEKAD 12,2%, ČESTO 4,9% i UVIJEK 9,8% dok u Srednjoj školi Glina, NIKADA je odgovorilo 58,1% učenik, RIJETKO 19,4%, PONEKAD 9,7%, ČESTO 3,2% i UVIJEK 9,7% učenika.

Od starih stvaram stvaram nove koje se mogu upotrijebiti

• Učenici Ekonomske škole Vukovar su na pitanje da od starih stvari stvaraju nove koje mogu upotrijebiti odgovorili sljedeće:
• od ukupnog broja ispitanika u Ekonomskoj školi Vukovar, NIKADA od starih stvari ne stvaraju nove koje mogu upotrijebiti je odgovorilo 26,7% učenika, RIJETKO 37,3%, PONEKAD 20%, ČESTO 10,7% i UVIJEK 5,3%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Srednjoj školi Čakovec, NIKADA je odgovorilo 16,2% učenika, RIJETKO 41,2%, PONEKAD 30,9%, ČESTO 8,8% i UVIJEK 2,9%.
• Od ukupnog broja ispitanika u Obrtničko – industrijskoj školi Županja, NIKADA je odgovorilo 34,5% učenika, RIJETKO 23,5%, PONEKAD 28,6%, ČESTO 5% i UVIJEK 8,4%.
• U Ekonomskoj školi Požega,  NIKADA od starih stvari ne stvaraju nove koje mogu upotrijebiti  24,4% učenika, RIJETKO 26,8%, PONEKAD 36,6%, ČESTO 7,3% i UVIJEK 4,9% dok u Srednjoj školi Glina, NIKADA je odgovorilo 25,8% učenik, RIJETKO 32,3%, PONEKAD 22,6%, ČESTO 6,5% i UVIJEK 12,9% učenika.
• U mom kućanstvu se kupuje meso i ostala hrana od lokalnih proizvođača
• Od ukupnog broja ispitanika na pitanje o kupovini mesa u vlastitom kućanstvu, učenici Ekonomske škole Vukovar odgovorili su:
• U Ekonomskoj školi Vukovar, u kućanstvu se kupuje meso i ostala hrana od lokalnih proizvođača kod 58,7% učenika, dok 12% učenika ne kupuje a 29,3% nije sigurno.
• U Srednjoj školi Čakovec, u kućanstvu se kupuje meso i ostala hrana od lokalnih proizvođača kod 51,5% učenika, ne kupuje samo 14,7% učenika dok 33,8% učenika nije sigurno.
• U Obrtničko – industrijskoj školi Županja, u kućanstvu se kupuje meso i ostala hrana od lokalnih proizvođača kod 52,1% učenika, ne kupuje 25,2% a nije sigurno 22,7% učenika.
• U Ekonomskoj školi Požega,  u kućanstvu se kupuje meso i ostala hrana od lokalnih proizvođača kod 58,5% učenika, a nije sigurno  26,8% učenika, a ne kupuje 14,6 dok u Srednjoj školi Glina, u kućanstvu se kupuje meso i ostala hrana od lokalnih proizvođača kod 67,7% učenika, ne kupuje 9,7% a nije sigurno 22,6% učenika.

Smatram se društveno odgovornom osobom

• Na pitanje o tome smatraju li se učenici Ekonomske škole Vukovar društveno odgovornom osobom odgovorili su sljedeće:
• od ukupnog broja ispitanika u Ekonomskoj školi Vukovar, DA se smatraju društveno odgovornom osobom je odgovorilo 72% učenika, NE 12%, i NISAM SIGURAN/NA 20%
• Od ukupnog broja ispitanika u Srednjoj školi Čakovec, DA se smatraju društveno odgovornom osobom je odgovorilo 75% učenika, NE 1,5%, i NISAM SIGURAN/NA 26,5%
• Od ukupnog broja ispitanika u Obrtničko – industrijskoj školi Županja, DA se smatraju društveno odgovornom osobom je odgovorilo 70,6% učenika, NE 8,4%, i NISAM SIGURAN/NA 25,2%
• U Ekonomskoj školi Požega, DA se smatraju društveno odgovornom osobom je odgovorilo 73,2% učenika, NE 0%, i NISAM SIGURAN/NA 29,3% dok u Srednjoj školi Glina, DA se smatraju društveno odgovornom osobom je odgovorilo 61,3% učenika, NE 19,4%, i NISAM SIGURAN/NA 22,6%.

Na kraju upitnika učenici su pisali svoje prijedloge o tome kako postati ekološki osviještena osoba te u nastavku donosimo neke od njih:

1. Osvijestiti mlade da ako se nastavi bacati smeće po prirodi i moru da nećemo dugo izdržat ni mi ni životinje
2. Uvijek reciklirati, pomagati, uštedjeti struju, vodu, plin…
3. Savjetovati mlade
4. Početi što više razvrstavati smeće
5. Više reciklirati i prestati koristiti proizvode za jednokratnu upotrebu
6. Kroz različite edukacije o posljedicama zagađenja
7. Više štedjeti električnu energiju i reciklirati otpad
8. Kao prvo obavezno krenuti odvajati otpad da to postane navika
9. Dolazak na predavanja o ekološkoj odgovornosti
10. Više edukacije i korištenje naučenog
11. Više poticanja o ekološkim problemima u školi
12. Početi razmišljati ekološki i zamisliti si da svu štetu koju mi nanosimo će morati duplo plaćati naša djeca, unuci…Treba početi razvrstavati otpad i, po meni najvažnija stvar, treba početi upozoravati ljude kad vidimo da nisu ekološki osviješteni i čim više ljudi treba “ekološki obrazovati”
13. Ići pješke ili biciklom, gasiti svjetla, uštedjeti struju, razvrstavati smeće, štedjjeti vodu kako god moguće, jesti manje mesnih proizvoda
14. Ne bacati smeće na tlo nego u odgovarajuće kante
15. Mislim da bi se naša svijest o okolišu popravila kad bi bolje razmislili koliko nam je važan
16. Za početak bi trebali naučiti nešto više o okolišu i ekološkom stanju Zemlje i polako mijenjati svakodnevne navike(štednja energije, vode…) te uljepšavati i štiti okoliš
17. Pomoći očistiti grad/selo u kojem živiš, početi razvrstavati otpad i gasiti svjetla
18. Treba se educirati i čitati o ekološkim problemima koji su problem cijelog svijeta
19. Bolje paziti na okoliš iz razloga i za drugo dobro i za nase dobro ,jel ko zna sta Ce biti ako ljudi nastave bit neodgovorni čak i po njihov život ,priroda vraća sve sto su ljudi naštetili njoj ,evo primjer silne poplave potresi ,i jos puno stvari…
20. Recikliranje.

Na kraju može se zaključiti da su učenici svih pet škola koje su obuhvaćene ovim istraživanjem svjesni o tome da treba čuvati i paziti na okoliš te da su učenici ekološki osviješteni i da razmišljaju na održiv i društveno odgovoran način. Također može se vidjeti da se njihovi savjeti/ prijedlozi kako postati ekološki osviještena osoba odnose ponajviše na odgovore poput toga da je potrebno više reciklirati i razvrstavati otpad te da je potrebno više educirati mlade o istom problemu.

LITERATURA

1. https://prilagodba-klimi.hr/baza-znanja/klimatske-promjene/
2. https://prilagodba-klimi.hr/wp-content/uploads/docs/Marija%20Sculac%20Domac%20-%20Jasenka%20Necak.pdf
3. https://skolazazivot.hr/medupredmetne-teme/
4. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_152.html
5. https://shop.skolskaknjiga.hr/drustveno-odgovorno-poslovanje.html