Rezultati novog istraživanja ne samo da pomažu u odgovoru na pitanje iz uvoda već daju i naslutiti kako su ljudi prije 300 000 godina imali vrlo naprednu socijalnu strukturu i intelektualne kapacitete. Naime, istraživači su uspjeli identificirati debeo sloj pepela koji je nastao spaljivanjem drveća na sredini špilje. Koristeći spektroskopiju infracrvenog zračenja otkrili su kako se u mješavini pepela nalaze i tragovi kostiju i tla koje je bilo zagrijavano do visokih temperatura. To pokazuje kako se na tom mjestu u pećini nalazilo veliko ognjište.
Uz to, znanstvenici su testirali i mikromorfologiju pepela. Pomoću te metode uspjeli su utvrditi kako se ognjište kontinuirano koristilo tijekom vremena.
Također, arheolozi su oko i unutar ognjišta pronašli velik broj kremenog oruđa za koje je vidljivo da je korišteno za rezanje mesa. Za usporedbu, oruđe pronađeno nekoliko metara dalje od ognjišta je imalo drugačiji oblik te je očito da je dizajnirano za druge aktivnosti. Dodatno, unutar i oko ognjišta je pronađen velik broj spaljenih kostiju životinja što je dokaz za kontinuirano korištenje vatre za kuhanje.
Organizacija prostora
Na temelju pronađenih ostataka, istraživači su zaključili kako organizacija različitih ''kućanskih'' poslova u različitim dijelovima spilje ukazuje na organizaciju prostora kao i na svojevrsno socijalno uređenje što je tipično za moderne ljude. Osim toga, rezultati pokazuju kako je Spilja Quesem bila neka vrsta baznog kampa u koji su se pretpovijesni ljudi redovno vraćali.
Istraživanja u spilji Quesem smještenoj blizu grada Rosh HaAyin u Izraelu provode se od 2000. godine, a ovi rezultati su objavljeni u časopisu Journal of Archaeological Science.
