Otok Surtsey
Surtsey je vulkanski otok koji je izronio iz Atlantika nedaleko Islanda još ne tako davne 1963. godine. Za otok koji je nastao iz lave ne čudi što je dobio ime „Surtrov otok“ po moćnom divu Surtru koji se u nordijskoj mitologiji prikazuje kao snažno biće s plamtećim mačem. Ovaj jedinstveni prirodni fenomen kojeg danas često nazivaju i „najmlađim otokom na svijetu“, smjestio se na udaljenosti od 32 kilometara južno od Islanda, a oblikovale su vulkanske erupcije u periodu od 1963. do 1967. godine, kada je njegova površina iznosila gotovo 3 km². Surtsey je toliko poseban upravo iz razloga što je rođen tek nedavno, zbog čega su njegove erupcije kao i razvoj ekosustava detaljno mogli pratiti svjetski vulkanolozi, biolozi i botaničari. Nedugo nakon izranjanja na površinu otok je 
proglašen zaštićenim područjem, čime je znanstvenicima dana jedinstvena prilika da prikupljaju vrijedne podatke vezane uz prirodne procese biološke kolonizacije novog kopna od strane raznih biljnih i životinjskih vrsta.
Zanimljivo je istaknuti da su se već nakon par tjedana od izbijanja na površinu, na otok iskrcala i nakratko zadržala tri francuska novinara koji su iz šale, na licu mjesta, objavili francuski suverenitet nad otokom. Nedugo nakon ovog događaja Island je i službeno proglasio Surtsey svojom najjužnijom točkom. Odmah po prestanku erupcij
a Surtsey se našao pod snažnim utjecajima erozije izazvane valovima i vjetrom, zbog čega se počeo povlačiti nazad u more te se njegova površina od 1967. do 2002. prepolovila na svega 1,4 km². Unatoč tome što se pretpostavlja da se otok u budućnosti neće povećavati daljnjim erupcijama, znanstvenici predviđaju da Surtsey neće niti tako brzo posve nestati, već će se najvjerojatnije zadržati iznad morske površine još oko 90 godina, a moguće i dulje.
Otkako je još za vrijeme aktivnih erupcija 1965. godine proglašen zaštićenim prirodnim rezervatom, Surtsey služi kao jedinstven lokalitet za proučavanje biokolonizacije kojem pristup ima tek manji broj znanstvenika. Tako je već iste godine na otoku zamijećena prva viša biljka, nakon čega je 1967. primij
ećena i pojava mahovine, a 1970. i pojava lišajeva. Postepeno je kroz godine na otoku broj biljnih vrsta rastao pa je tako ovdje 2004. godine zabilježeno 60 vrsta viših biljaka, zatim više od 70 vrsta lišajeva i mahovine, te više od 20 vrsta gljiva. Ovdje je bitno spomenuti kako je razvoju biljnog svijeta uvelike doprinijela rana prisutnost raznih i brojnih vrsta ptica. Neke od njih se na otoku gnijezde, dok mnogim pticama selicama Surtsey služi kao stanica na putu između europskog kontinenta i Islanda. Pored ptica od životinjskih vrsta koje borave na otoku svakako valja spomenuti i tuljane, ali i brojne ježince i morske puževe.
Kao uistinu jedinstveno prirodno dobro Surtsey je 2008. godine postao dijelom UNESCO-ve svjetske baštine. Unatoč strogoj zabrani ljudskog utjecaj na ekosustav otoka, na Surtseyu se nalazi napušteni svjetionik te mala montažna kuća za znanstvenike s osnovnom opremom za njihov rad i boravak. Zanimljivo je dodati da je 2009. godine na otoku instalirana i meteorološka postaja. No, kako bi se izbjegla bilo kakva mogućnost da znanstvenici slučajno donesu sjeme izvana što bi moglo poremetiti osjetljive prirodne procese na otoku, oni su dužni prije dolaska temeljito provjeriti osobne predmete i odjeću. Iz istog razloga, kako se ne bi ugrozio jedinstven ekosustav otoka, turisti jedino mogu prići otoku iz malog aviona za razgledavanje. Konačno, Surtsey kao netaknuta prirodna oaza i laboratorij uvelike je pridonio i još uvijek doprinosi vrijednim spoznajama vezanim uz procese biološke kolonizacije.
Fjordovi zapadne Norveške: Geirangerfjord i Nærøyfjord
Geirangerfjord i Nærøyfjord su jedni od najljepših, najdubljih i najdužih fjordova na svijetu. Smješteni na jugozapadnom dijelu Norveške i udaljeni oko 120 kilometara jedan od drugoga, oba fjorda dio su zajedničkog pitoresknog pejzaža zapadnih norveških fjordova. Ono zbog čega ovi fjordovi toliko oduševljavaju su njihove izrazito strme i okomite kristalne stijene koje se poput divovskih zidova izdižu u prosjeku iznad 1400 metara u visinu iznad Norveškog mora, u koje isto tako poniru do dubine od 500 metara. Ono što dodatno pridonosi ljepoti krajolika koji okružuje ove fjordove su nepristupačne bijele planine, guste šume, jezera, rijeke i potoci te brojni slapovi koji se slijevaju iz moćnih stijena u more. Pored netaknutih prirodnih ljepota krajolik zapadnih fjordova Norveške poseban je i po slikovitim selima i napuštenim far
mama što dodatno obogaćuje turističku ponudu ovog kraja i vrijednim kulturnim dobrom.
Geirangerfjord i Nærøyfjord su kao i svi fjordovi nastali u ledeno doba kao posljedica otapanja ledenjaka, što je dovelo do stvaranja dubokih i strmih morskih rukavaca okruženih kopnom s tri strane. Bitno je istaknuti da se upravo u Norveškoj nalazi najveća koncentracija fjordova na svijetu koji su nastali pri povlačenju ledenog doba, to jest, uslijed pomicanja ogromnih ledenih ploča koje su nekoć pokrivale većinu sjeverne Europe. Upravo u to vrijeme izrezbaren je i jedinstven krajolik zapadnih norveških fjordova. Također, valja spomenuti da se između Geirangerfjorda i Nærøyfjorda nalazi i najveći ledenjak kontinentalne Europ
e – glečer Jostedalsbreen. Iako su oba fjorda dio jedinstvenog zajedničkog krajolika ipak ih je potrebno ukratko zasebno predstaviti, jer oboje imaju svoje posebnosti.
Geirangerfjord predstavlja jednu od najvećih turističkih atrakcija Norveške. Ime je dobio po istoimenom selu Geiranger smještenom na mjestu gdje se u njegov rukavac ulijeva rijeka Geirangelva. Važno je istaknuti da je ovaj 15 kilometara dug fjord samo jedan od rukavaca Velikog fjorda Storfjorda. Ono po čemu je Geirangerfjord poseban su brojni slapovi, manja mjesta Geiranger i Hellesylt, te nekoliko napuštenih farmi koje se mogu 
posjetiti turističkim brodovima. Slično kao i Geirangerfjord, i Nærøyfjord je zapravo samo 18 kilometara dugačak rukavac većeg fjorda Sognefjorda. Zanimljivo je dodati da ime Nærøyfjord znači „uski fjord“ jer mu širina između rukavca na nekim dijelovima iznosi tek 250 metara. S druge strane, njegovi najviši vrhovi dosežu visinu do čak 1800 metara. Pored impresivnog krajolika koji se odlikuje ogromnim okomitim kristalnim stijenama, uz zapadnu obalu Nærøyfjorda nalazi se i bajkovito maleno selo Bakka, koje dodatno privlači posjetitelje. U selu se nalazi i poznata drvena crkva.
Zbog svih ovih razloga poznati je svjetski ča
sopis „National Geographic“ već 2004. proglasio Geirangerfjord i Nærøyfjord najboljim netaknutim putničkim destinacijama na svijetu. Iste godine i poznate američke novine „Chicago Tribune“ uvrstile su norveške fjordove na listu sedam svjetskih čuda prirode. Konačno, uvrštavanjem Geirangerfjorda i Nærøyfjorda na UNESCO-v popis svjetske baštine 2005. godine uslišane su davne želje svih Norvežana, ali i brojnih svjetskih putnika i zaljubljenika u netaknut krajolik zapadnih fjordova Norveške. Stavljanje fjordova pod zaštitu UNESCO-a doprinijelo je njihovoj daljnjoj popularizaciji i turističkom razvoju zapadne Norveške, ali i podizanju razine svijesti među Norvežanima o itekako vrijednom kulturnom dobru koje valja očuvati za sve buduće generacije.
Korištena literatura:
Goock, R. (1970). Sva čuda svijeta: Velike znamenitosti iz čitava svijeta od piramida do kozmodroma (prijevod Oto Šolc). Ur. Krušić, M. Mladinska knjiga, Ljubljana.
Izvori:
http://www.vulkaner.no/v/volcan/surtsey_e.html
http://www.surtsey.is/index_eng.htm
http://whc.unesco.org/en/list/1267
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/575414/Surtsey
http://en.wikipedia.org/wiki/Surtsey
http://hr.wikipedia.org/wiki/Surtsey
http://www.platetectonics.com/book/page_10.asp
http://www.fjordtravel.no/norwegianfjords_world_heritage_list.htm
http://whc.unesco.org/en/list/1195
http://www.hurtigruten.us/norway/Experience-Hurtigruten/World-Heritage-List/Geiranger/
http://en.wikipedia.org/wiki/Geirangerfjord
http://en.wikipedia.org/wiki/N%C3%A6r%C3%B8yfjord
http://www.nwhf.no/index.cfm?oa=content.display&con=132
http://www.svijetokonas.net/zanimljivosti-iz-prirode/ljepote-prirode/fjordovi-prirodna-cuda-norveske/
Fotografije u tekstu su preuzete s:
http://www.geology.ohio-state.edu/~vonfrese/gs100/lect10/index.html
http://www.travelodestination.com/wp-content/uploads/2011/07/Geirangerfjord.jpg
http://explorenorth.com/library/weekly/more/bl-surtsey1.htm
http://icelandic-volcano.reedmanagements.com/pages/icelandic-volcanoes-jolnir.html
http://www.surtsey.is/pp_ens/gen_1.htm
http://www.surtsey.is/pp_ens/biola_1.htm
http://www.platetectonics.com/book/page_10.asp
http://www.gonorway.no/norway/articles/153
http://www.bestourism.com/items/di/7349?title=Geirangerfjord&b=297
http://fiordosnoruegos.org/wp-content/uploads/2011/09/fiordo-N%C3%A6r%C3%B8yfjord.jpg
http://chronicleofajetsetter.blogspot.com/2011/01/fjords-of-norway-dramatically-beautiful.html#axzz1lvC3d5id
Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.
