Većina roditelja sa strahom reagira na ulazak djeteta u pubertet. Prisjećajući se naših mladenačkih godina, znamo da odgajanje adolescenata nije jednostavno i postavljamo si niz pitanja, primjerice što učiniti kad se uvučemo u još jednu svađu oko prijatelja, odjeće ili izlazaka?
Svaka promjena školske sredine je stresna i pomalo uznemirujuća. Ipak, svakodnevno iskustvo (ali i stručna literatura) pokazuju da učenici najstresnijim i za njih osobno najtjeskobnijim smatraju prelazak iz osnovne u srednju školu.
Prema teoriji psihosocijalnog razvoja Erika Eriksona, psihologa i psihoanalitičara, razvoj čovjeka odvija se tijekom cijeloga života i to kroz osam stadija. Tijekom svakog stadija, osoba treba uspješno razriješiti tzv. razvojnu krizu specifičnu za pojedino razdoblje, što dovodi do prekretnice u razvoju. Nezdravo razrješenje pojedinog stadija negativno utječe na razrješenje svih ostalih faza koje slijede.
Adolescencija je razdoblje života u kojem osoba prolazi kroz proces tjelesnog, socijalnog, kognitivnog i emocionalnog sazrijevanja. U tom razdoblju, najneposredniji utjecaj na adolescente imaju najbliži ljudi, obitelj i škola, odnosno vršnjaci. Među vršnjacima eksperimentiranje je potaknuto radoznalošću i željom za dokazivanjem.
Adolescenti su dobna skupina koja je najviše vulnerabilna za zlouporabu sredstava ovisnosti i u toj se dobi najčešće započinje s eksperimentiranjem. S obzirom da se mozak adolescenata još uvijek razvija u područjima koja reguliraju donošenje odluka, rasuđivanje i samokontrolu, oni su osobito skloni rizičnim ponašanjima, koja uključuju zlouporabu sredstava ovisnosti.
Svaka promjena školske sredine je stresna i pomalo uznemirujuća. Ipak, svakodnevno iskustvo (ali i stručna literatura) pokazuju da učenici najstresnijim i za njih osobno najtjeskobnijim smatraju prelazak iz osnovne u srednju školu.
„Današnja mladež je pokvarena do dubine svoga srca. Mladi su izopačeni i lijenčine. Ne slušaju roditelje i stalno piju. Neće biti sposobni sačuvati našu kulturu. Ne gajim više nikakve nade za budućnost naše zemlje bude li današnja mladež sutra na vlasti, jer je ta mladež nesnosna, bezobzirna i jednostavno užasna“. Ovaj je citat nepoznatog autora zapisan u Egiptu 2000 g.pr.kr., a slični citati su nađeni u Babilonu 1000g.pr.kr. i u Grčkoj oko 700g.pr.kr.
Čovjek prolazi kroz velike fizičke promjene od rođenja pa sve do odrasle dobi. Fizičke promjene prate i psihičke, ali najburnije razdoblje u razvoju čovjeka su pubertet i adolescencija.
Osim članova obitelji, vrlo važnu ulogu u životu svake mlade osobe imaju upravo njihovi vršnjaci. Različite teorije i opsežna istraživanja na području psihologije djetinjstva i mladenaštva potvrdila su da komunikacija i socijalni odnosi s vršnjacima značajno pridonose razvoju moralnog rasuđivanja i tzv. „socijalne inteligencije“.
Psihološko značenje hrane i hranjenja mnogo je dalekosežnije i važnije od puke nutritivne vrijednosti konzumirane hrane. Česta je pojava da ljudi mnogo svog vremena i truda ulažu u odabir, pripremu i posluživanje hrane. Osim činjenične fizičke (egzistencijalne) „ovisnosti“ o hrani (jer bez hrane doslovno nema života), ljudi uz hranu vežu i snažne emocionalne asocijacije.