Kako ćemo povećalom zapaliti papir? Odgovor na ovo pitanje donosimo vam u scenariju poučavanja za 8. razred iz fizike, namijenjen nastavnicima čija je napredna razina izvedbene složenosti uporabe IKT-a. Scenarij poučavanja Kako ćemo povećalom zapaliti papir? pokusima omogućava ponavljanje teme o lomu svjetlosti i sabirnoj leći i učenicima na zabavan način nudi dodatne aktivnosti u usvajanju znanja.
Održavanje online nastave još je uvijek u punom tijeku, virtualne su učionice zamijenile stvarne i trebate dodatan online sadržaj? Donosimo vam scenarij poučavanja Vani zima, a meni je vruće, čije će aktivnosti približiti učenicima 7. razreda iz fizike pojmove o unutarnjoj energiji i toplinskoj ravnoteži. Osim navedenih pojmova obrađena je i tema o povećanju unutarnje energije obavljanjem rada nad tijelom te pojmovi toplina i temperatura.
S početkom nove školske godine započela su i kontinuirana stručna usavršavanja nastavnika. U većini slučajeva je riječ o stručnim usavršavanjima koja se održavaju na području Republike Hrvatske. Da tomu ne mora biti tako dokazuje primjer Gimnazije Vukovar.
Dvadeset učenika Gimnazije A. G. Matoša, Đakovo, zajedno s profesoricama fizike Mirtom Lulić i Spomenkom Hardi, sudjelovali su na Ljetnom znanstvenom kampu u Osijeku, od 26. lipnja do 6. srpnja 2018. godine. U kampu je sudjelovalo ukupno 54 učenika i šest nastavnika fizike iz triju škola koje surađuju na projektu Phys – Me – Unaprjeđenje obrazovnog sustava u predmetnom području fizike u općem i strukovnom srednjoškolskom obrazovanju. Nositelj je projekta Elektrotehnička i prometna škola Osijek, a Gimnazija A. G. Matoša, Đakovo i Valeria Koch Schulzentrum iz Pečuha su partneri u tom projektu.
U zagrebačkoj Osnovnoj školi Jure Kaštelana u srijedu, 2. svibnja 2018. godine, organizirano je Znanstveno podne. Događanje je to u sklopu projekta Suradnja velikih i malih koji se u školi održava već šestu godinu s ciljem popularizacije prirodnih predmeta među učenicima razredne nastave.
Učenici 2.b razreda Jezičnog usmjerenja Gimnazije Vukovar vođeni nastavnicom informatike Sanjom Pavlović Šijanović i nastavnikom fizike Ivanom Menđušićem pokazali su da se micro:bit može koristiti u integriranoj nastavi informatike i fizike.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja raspisalo je „Poziv za financiranje projekata u okviru izvannastavnih aktivnosti osnovnih i srednjih škola u području rada s darovitim učenicima“ u školskoj godini 2015./2016. 1. gimnazija Split na ovaj je Poziv prijavila projekt pod nazivom „Eksperiment i projekt u fizici“. Između zaprimljenih je prijava povjerenstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja izabralo projekt 1. gimnazije i odobrilo financijska sredstva za njegovu provedbu. Cilj je projekta pružiti mogućnost darovitim i zainteresiranim učenicima da eksperimentima i projektnim zadacima, a upotrebom informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) pobliže upoznaju fiziku i fizikalne procesa s kojima se susreću u svakodnevnom životu.
Grčki fizičar i jedan od najvećih matematičara Starog vijeka – Arhimed rođen je u Sirakuzi oko 287. prije Krista. Njegov je otac bio astronom i matematičar koji je svog sina naučio svemu što je i sam znao. Arhimed je brzo usvojio očeva znanja koja su za njega bila tek početak naukovanja. Njegov duh tražio je još znanja i učenja, a to mu nitko nije mogao pružiti u Sirakuzi, pa je otišao u Aleksandriju (današnji Egipat) gdje su moćni Ptolemejevići osnovali čuvenu Aleksandrijsku knjižnicu.
Zagrijavamo li postupno neku tvar, ona počinje zračiti; najprije infracrvenu, zatim vidljivu crvenu, onda žutu i konačno – kao u peći s vatrostalnom oblogom – plavičasto-bijelu svjetlost. No fizičari također govore i o „zračenju crnog tijela“, teoretskom stanju u kojem idealno tijelo apsorbira sve valne duljine zračenja koje ga obasjava, i samo zračeći sve valne duljine. Njemački fizičar Wilhelm Wien (1864.-1928.) postavio je 1893. godine matematičku jednadžbu koja je dobro opisivala zračenje crnog tijela na ljubičastom kraju spektra, ali nije dobro opisivala crveni kraj. (Wien je za svoj rad 1911. godine dobio Nobelovu nagradu.)
Newtonovi zakoni gibanja i gravitacije položili su stabilan temelj fizici, a izvan svijeta subatomskih čestica i brzina bliskih svjetlosti vrijede i danas. Antičke predodžbe o gibanju sažeo je Aristotel (394. – 322. pr. Kr.) u svojoj Fizici. On je sva opažena gibanja podijelio na prirodna i prisilna. Prirodno se gibanje – primjerice kružno gibanje nebeskih tijela i slobodni pad – odvija bez ljudskog uplitanja.