Svjetski dan hrane obilježava se 16. listopada, na dan kada je 1945. godine osnovan “Food and Agriculture Organization” (FAO), ogranak Ujedinjenih naroda koji se bavi hranom i razvojem agrikulture u svijetu. Otkako postoji, FAO se bavi problematikom nedostupnosti hrane, s posebnom pažnjom na zemlje u razvoju.
Svjetski dan vegetarijanstva obilježava se 1. listopada još od 1977. godine, s ciljem poticanja ljudi da razmisle o etičkim, ekološkim, zdravstvenim i humanitarnim prednostima vegetarijanskog načina života.
Žitarice su bogati izvor mnogih esencijalnih vitamina, minerala i fitokemikalija. Tipična je žitarica siromašna zasićenim mastima, ali bogata polinezasićenim masnoćama, što uključuje i omega-3 linoleinsku kiselinu, nema kolesterola, bogata je topivim i netopivim vlaknima, izvrstan je izvor ugljikohidrata, proteina, vitamina E i B kompleksa, fitokemikalija što uključuje fitoestrogene, fitinsku kiselinu (smanjuje glikemijski indeks hrane i pomaže u zaštiti probavnog sustava), flavonide i fitosterole (korisne pri redukciji kolesterola u krvi), kao i mnogih minerala kao što su selen, željezo, magnezij, fosfor, bakar i cink.
Sezona je raznolikog voća, a uslijed ljetnih vrućina dobro nam dođe da se njime rashladimo. Međutim da bi imalo učinka, valja ga pravilno konzumirati – na prazan želudac.
Začini hranu čine ukusnijom. Koristimo ih u malim količinama pa im prehrambena vrijednost nije bitna. Cijenimo ih zbog okusa i mirisa kojima potiču apetit. Začini su u prošlim vremenima bili privilegija bogatih, a s vremenom je začinsko bilje postalo dostupno i ostalom stanovništvu.