Svjetla koja su noću označavala luke bila su poznata već starim Grcima u petom stoljeću prije Krista. Nema sumnje da su u Sredozemlju signalna svjetla postojala već davno prije tog vremena. Tako su se već u starom vijeku na vidljivim mjestima u mediteranskim lukama postavljala svjetla ili lomače koje su po noći pokazivale put brodovima. Pomoću tih sredstava navigacije brodu je bilo lakše noću doći do obale nego danju.
U sklopu međunarodnog projekta “Most prijateljstva: Ilinden – Rešetari” Osnovna škola Goce Delčev iz Ilindena bila je domaćin učenicima i kolegama iz Osnovne škole Ante Starčevića iz Rešetara.
Hum je istarski gradić položen na hrptu izduženog brijega unutar gradskih zidina koje zatvaraju površinu dužine oko stotinu i širine oko 35 metara. Iako je malen, u Humu su vidljiva sva obilježja srednjovjekovnog gradića. Naime, glavne konture današnjeg izgleda Hum je dobio još u 11. stoljeću, kada je na ostacima starije utvrde sagrađen humski kaštel, a zatim uz njega prvi niz kuća budućega gradića.
U Hrvatskoj se svake godine, od 11. do 17. ožujka obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Ta kulturna manifestacija utemeljena je odlukom Hrvatskog sabora 1997. godine, na spomen Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika objavljene 17. ožujka 1967..
Kornati su otočna skupina u sjevernoj Dalmaciji, smještena između šibenskih otoka na jugoistoku i zadarskih na sjeverozapadu. Spominju se od davnine, ali pod različitim nazivima: Crateae, Grebeni, Stomorinski otoci, Krunski otoci… Iz daljine Kornati izgledaju kao kamena pustinja jer su obrađena polja i voćnjaci izvan pogleda s mora, a krški kamenjar zauzima oko 85% kopnenog dijela arhipelaga.
Dragi čitatelji, poučnu šetnju kroz sve hrvatske Županije završavamo na krajnjem jugu naše prelijepe domovine, točnije na mjestu gdje se rijeka Neretva isprepliće s Jadranskim morem. Riječ je naravno o Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja zbog svojih brojnih kulturno-povijesnih i prirodnih znamenitosti predstavlja jedno od najljepših područja ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi. Također, iskreno se nadamo da ste uživali u seriji članaka o našim Županijama, te da ste u njima pronašli poneku zanimljivost, naučili nešto novo, ili barem osvježili staro znanje. U svakom slučaju, zahvaljujemo Vam što ste nas pratili na ovom putovanju sa zanimanjem.
Nakon malo duže stanke, putovanje našom domovinom nastavljamo predstavljajući kulturnu i prirodnu baštinu te aktualne zanimljivosti vezane uz Koprivničko-križevačku, Bjelovarsko-bilogorsku i Međimursku županiju te njihove gradove. Drago nam je što ćete nam se pridružiti na šetnji prelijepim krajevima sjeverozapadne Hrvatske.
Matoš ga je nazvao Augustom Prvim – i ne bez razloga. Puno desetljeće (1871.-1881.) vladao je Šenoa hrvatskom književnošću, pa se to razdoblje u njezinoj povijesti često naziva Šenoino doba. Šenoa je nesumnjivo središnja ličnost hrvatske književnosti devetnaestoga stoljeća. Tvorac hrvatskoga modernog romana, pjesnik, pripovjedač, kritičar, prevoditelj, feljtonist, reformator kazališta, novinar, Šenoa je čitavo jedno književno razdoblje obilježio svojim imenom.
Dragi čitatelji, nadamo se da ste uživali u našoj prethodnoj šetnji kroz Ličko-senjsku i Istarsku županiju. U ovom ljetnom razdoblju nastavljamo putovanje našom domovinom, pa ćemo se tako ovaj put upoznati s gradovima Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije. Iako se ovo naše putovanje polagano približava kraju, radujemo se što nas i dalje nastavljate pratiti sa zanimanjem.
Nakon Zadarske i Šibensko-kninske županije ovog ćemo se puta, naši dragi čitatelji, upoznati sa kulturnom baštinom, prirodnim ljepotama i zanimljivostima Ličko-senjske i Istarske županije. Naše putovanje započet ćemo s našom najvišom županijom Ličko-senjskom, nakon čega ćemo se prošetati pitoresknim gradovima naše najzapadnije županije Istarske. Pozivamo vas da nas pratite i na ovom poučnom putovanju.