U Hrvatskoj i svijetu danas se obilježava Dan sigurnijeg interneta. Inicijativa obilježavanja Dana sigurnijeg interneta pokrenuta je 2004. godine i od tada se nastavlja širiti na države diljem svijeta te se obilježava svake godine, drugog dana drugog tjedna u veljači.
Vukovarski gimnazijalci i hladne, zimske dane, znaju, žele i mogu, učiniti toplima i bajkovitima. Pokazali su to kroz višegodišnji humanitarni rad protkan dobrotom i nesebičnim darivanjem. Ovoga puta, donirali su informatičku opremu Udruzi za osobe s intelektualnim poteškoćama „Golubica Uzosio“ iz Vukovara i razveselili njihove štićenike.
Internet se kao globalna mreža računala pretvorio u moćno komunikacijsko sredstvo koje omogućuje pristup i prijenos informacija iz cijelog svijeta, s vrlo jednostavnim pristupom. Veliki broj ljudi traži odgovore na brojna medicinska pitanja na Internetu, a portali sa savjetima o zdravom načinu života i ostalim medicinskim sadržajima sve su popularniji. No važno je znati naći kvalitetne i provjerene informacije o zdravlju, te ne zaboraviti da one nikako ne mogu zamijeniti posjet liječniku.
Nema pravog odgovora na pitanje kada s djecom početi razgovarati o seksualnim odnosima, ali čini se da mnogi roditelji, ako uopće s djecom pričaju o tome, samu temu započinju prekasno, kada su se djeca već o seksu informirala od vršnjaka, na Internetu i preko filmova i serija te vjerojatno dobila krivu predodžbu o emotivnoj, fizičkoj, zdravstvenoj i svakoj drugoj komponenti spolnih odnosa.
Danas Internet koristi oko 1.2 milijarde ili oko 18 % svjetske populacije (svjesno), a nesvjesno čak oko 30 posto (kroz razne uređaje, telefone, televiziju). Od toga je polovica u uzrastu od 5-18 godina. Sadržaji koje djeca koriste su uglavnom „zabavnog” karaktera – slike, filmovi, chat… i drugi sadržaji za zabavu. Najpopularnije među njima su stranice za upoznavanje preko Interneta, MySpace i Facebook. Zastrašujuć je podatak da je 57% djece na Internetu vidjelo neku vrstu pornografije.
Putem Interneta se možete povezati s ljudima iz cijelog svijeta, sklapati prijateljstva, kupovati, saznati bezbroj informacija i još mnoga toga… No, na Internetu možete postati i žrtava cyberbullinga. Kako biste saznali više o toj opasnosti i naučili se zaštiti od nje donosimo vam intervju s psihologijom Marijom Krmek iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.
Upotreba računala i mobitela je današnja svakodnevica. Informatička pismenost je postala imperativ kod zapošljavanja, a mobitel je obavezan 'modni dodatak' svakog drugog stanovnika Hrvatske u dobi od 7-99.
U Indiji živi milijarda ljudi tj. svaki šesti stanovnik Zemlje. Polovina stanovnika je nepismeno, a samo svaki četvrti stanovnik ima pristup Internetu. Oko 350 milijuna Indijaca živi od samo jednog dolara dnevno. Unatoč tome u Indiji se nalaze predstavništva nekih od najvećih svjetskih tvrtki naprednih tehnologija te se naziva Silikonskom dolinom Istoka.
Društveno umrežavanje (eng. social networking) zasniva se na zamisli da pojedina elektronički povezana računala mogu tvoriti temelj za stvaranje računalno posredovane društvene interakcije. Društvene mreže povezuju ljude s najrazličitijim interesima, a trenutno je u porastu uporaba društvenih mreža u poslovnom okruženju.
Internet, to bezgranično prostranstvo informacija… Golica nas mnoštvom dostupne glazbe, filmova, igara, novosti, mogućnošću trgovine, poslovanja, sklapanja prijateljstava i koječega drugoga. Internet je medij putem kojeg se može štošta naučiti, ali ujedno i biti žrtva tzv. cyberkriminala. Svjesni smo da je Internet sveprisutan, dostupan, necenzuriran, anoniman, informativan, ali kada se u ulozi žrtve nađu naša djeca tada se zgražamo nad njegovim „moćima“.