U subotu, 20. siječnja, na Filozofskom fakultetu u Splitu će se održati ogledna radionica iz projekta ‘Pogled u vlastito mišljenje’, a potom u veljači kreće provedba programa u Splitu i Kaštelima. ‘Pogled u vlastito mišljenje’ namijenjen je djeci od 9 do 12 godina. Prijave su u tijeku!
Hrvatski romanopisac, pripovjedač, dramatičar, kritičar i političar Eugen Kumičić rodio se 11. siječnja 1850. godine u Brseču, u Istri. Smatra se prvim autentičnim književnim predstavnikom te hrvatske pokrajine. Pseudonim kojim se koristio je Jenio Sisolski.
„Godina Marka Marulića“, otvorena je na prigodnoj svečanosti obilježavanja 500. obljetnice smrti Marka Marulića u prostorima Književnog kruga Split. Brojne programe kojima će se diljem Hrvatske obilježiti velika obljetnica „oca hrvatske književnosti“.
Novo hrvatsko izdanje “Raja”, trećega dijela “Božanstvene komedije” Dantea Alighierija u proznom prijevodu Božidara Petrača objavila je u svojoj Biblioteci posebnih izdanja Matica hrvatska.
Vlada Republike Hrvatske 2024. godinu odlučila je proglasiti “Godinom Marka Marulića” u povodu 500. obljetnice njegove smrti 5. siječnja 1524. godine.
Dana 5. siječnja 2024. obilježit će se 500. godina od smrti Marka Marulića, Oca Hrvatske Književnosti.
Dana 8. prosinca 1638. godine preminuo je Ivan Gundulić, dubrovački barokni pjesnik i dramski pisac, klasik hrvatske književnosti, čija je vrijednost odavno prepoznata i izvan granica Hrvatske. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu s razlogom bilježi ovaj datum jer u svojem fondu čuva vrijedna tiskana i rukopisna djela iz Gundulićeve književne ostavštine.
Uoči 500. godišnjice smrti Marka Marulića, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Matica hrvatska i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organiziraju tematski susret kao najavu Marulićeve obljetničarske godine.
Najistaknutija hrvatska književnica i prva hrvatska novinarka Marija Jurić Zagorka rođena je 2. ožujka 1873. godine u plemićkome dvoru Negovcu nadaleko od Vrbovca. Djetinjstvo je provela u Hrvatskome zagorju. Premda je nekoliko godina provela u Mađarskoj, najvećim dijelom života bila je vezana uz Zagreb, radno i tematski, a u njem je i preminula 30. studenoga 1957. godine.
Sve tri drame čuvenog dramskog ciklusa “Glembajevi” – “Gospoda Glembajevi” 1928., “U agoniji” 1928./1957., “Leda” 1932. – prvi put su prevedene u cijelosti na francuski jezik i objavljene u prijevodu Nicolasa Raljevića u nakladi Prozor-éditions.