Dezinformacije se najbrže šire kada su u pitanju političke vijesti i politički događaji (npr. izbori) te u izvanrednim okolnostima (npr. oko bolesti COVID-19 ili prirodnih katastrofa poput potresa).
medijska pismenost
Influencer ≠ uzor: prijedlog radionice i dodatnih aktivnosti za učenike
“Influenceri i mi” tema je filmskog natječaja za djecu i mlade koji se održava u sklopu 5. Dana medijske pismenosti. Nastavnici koji žele svoje učenike potaknuti na sudjelovanje u ovom natječaju, ali i svi oni koji neovisno o tome žele u učionici posvetiti pažnju ovoj aktualnoj i važnoj temi, mogu provesti radionicu o influencerima i uzorima iz naših edukativnih materijala “Digitalni mediji i mentalno zdravlje“.
Ideje kako medijsku pismenost integrirati u nastavu
Kad je riječ o medijskom obrazovanju, odnosno razvoju vještina medijske pismenosti kod djece i mladih u hrvatskim školama, kao najveći izazovi ističu se nedovoljna satnica, nedostatak nastavnih materijala, neujednačena opremljenost škola i osposobljenost nastavnika za poučavanje o medijima. Iako ima mnogo odličnih primjera dobre prakse, koji se predstavljaju u rubrici Učitelji na portalu medijskapismenost.hr, mnogi se pitaju odakle krenuti.
Studija o dezinformacijama s analizom globalnih trendova i stanja u Hrvatskoj
Studija “Jačanje otpornosti društva na dezinformacije: analiza stanja i smjernice za djelovanje” nastala je u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u kojem su Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije nositelji mjere “Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka”.
Priručnik za prilagodbu filmova za osobe s oštećenjima vida i sluha
U sklopu projekta Filmom do senzibilizacije, Udruga za promicanje stvaralaštva i jednakih mogućnosti Alternator objavila je online Priručnik za prilagodbu audiovizualnog sadržaja, namijenjen prvenstveno filmskim dužinama u osnovnim i srednjim školama, ali i svim drugim mladim i odraslim autorima koji žele svoje filmove učiniti dostupnima osobama s oštećenjima vida i sluha.
Mladi i mediji – Rezultati ankete
Mladi u Hrvatskoj prepoznaju važnost medijskog obrazovanja i žele više sadržaja vezanih uz medijsku pismenost u školi. Najviše ih zanima kako prepoznati lažne vijesti i dezinformacije te kako korištenje društvenih mreža utječe na mentalno zdravlje.
Medijska i digitalna pismenost tek su početak u zaustavljanju dezinformacija
Prema nedavnom američkom istraživanju, u dijeljenju netočnih informacija u online okruženju sudjeluju zapravo svi, bez obzira na razinu digitalne pismenosti i mogućnosti raspoznavanja je li nešto istinito ili nije.
Djeca kao influenceri
Među najpoznatijim svjetskim influencerima nalaze se i maloljetnici, pa čak i djeca predškolske i rane školske dobi. Mnoge od njih u virtualni su svijet uključili njihovi roditelji i na taj način počeli zarađivati. Kako bi se djecu zaštitilo od izrazito ambicioznih roditelja i spriječilo iskorištavanje djece, neke države već su donijele ili planiraju donijeti zakon koji će onemogućiti roditeljima ostvarivanje zarade iskorištavanjem vlastite djece.
Potrebe koje zadovoljavamo koristeći društvene mreže
Kada je riječ o korištenju interneta, počeci njegove uporabe vežu se uz rane šezdesete godine 20. stoljeća, a početkom 21. stoljeća internet postaje vodeći komunikacijski medij.
Mudro čita(j)mo medijske sadržaje
Školska knjižnica Osnovne škole Vladimira Nazora iz Vinkovaca u svibnju je bila u znaku poticanja i razvijanja medijske pismenosti u okviru autorskog projekta “Mudro čita(j)mo medijske sadržaje” školskih knjižničarki Zrinke Jurić i Josipe Sudarević.