Koju hranu, koliko i kada uzimati za zdrav život? Koja je hrana nezdrava? Na ta pitanja danas je teško odgovoriti, jer nas svakodnevno u novinama i televizijskim emisijama nutricionisti, liječnici, prozvođači hrane i trgovci obasipaju različitim savjetima što i kako jesti.
Učiteljice Osnovne škole Ante Curać – Pinjac iz Žrnova obilježili su Svjetski dan zdravlja nizom aktivnosti želeći usaditi učenicima zdrave prehrambene navike i podići svijest o pravilnom odabiru namirnica. U tome im je pomogla nutricionistica Vesna Bosanac koja je adionicom Zdrave hrane potakla učenike na razmišljanje o zdravlju.
Koju hranu, koliko i kada uzimati za zdrav život? Koja je hrana nezdrava? Na ta pitanja danas je teško odgovoriti, jer nas svakodnevno u novinama i televizijskim emisijama nutricionisti (stručnjaci za prehranu, naziv dolazi od lat. nutrire – hraniti), liječnici, prozvođači hrane i trgovci obasipaju različitim savjetima što i kako jesti, a ti savjeti ovise o doktrinama, istraživanjima, iskustvu i o komercijalnim interesima pojedinih trgovaca i proizvođača namirnica.
Danas ćemo se podsjetiti na vitamine, posebne sićušne tvari koje svakodnevno, zajedno s hranom, unosimo u naše tijelo, a bez kojih ne može funkcionirati niti jedan organizam živih bića. Sam pojam vitamini govori koliko su te čestice važne za život, jer je u osnovi naziva latinska riječ vita – život. Drugi dio riječi amini označava organske spojeve koji se izvode iz amoniaka. Tako se vitamin i i drugim stranim jezicima naziva isto pa je npr. u engleskom vitamin, a u francuskom (vitamine). Ime vitamin nadjenuo je poljski bioznanstvenik Kazimir Funk 1912., međutim prvi je uspio izolirati vitaminsku česticu iz rižine opne Japanac Umetaro Suzuki 1910.).