Medijski teoretičar Marshall McLuhan već je šezdesetih godina prošloga stoljeća naglasio da mediji nisu samo (pasivni) prijenosnici poruka. Medij je poruka, rekao je McLuhan, naglašavajući time da medij koji prenosi poruku ujedno postaje dijelom poruke, utječe na njezin smisao, jednako kao što utječe na proces našega razmišljanja tijekom stvaranja te poruke.
U osmom razgovoru po redu predstavljamo Marka Košičeka, kemičara sa Zavoda za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković, koji je 2015. godine osvojio Državnu nagradu za znanost za popularizaciju i promidžbu prirodnih znanosti.
Saznajte tko je od učitelja posebno inspirirao Sonju Gali, profesoricu kemije u Gimnaziji Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima, u mirovini, dobitnice INA-ine nagrade NajProfesorica.
Govor mržnje teško je definirati, a često se uspoređuje, pa čak i jednim dijelom izjednačuje s klevetom i/ili uvredom. No, u raspravama se najčešće spominje Preporuka Vijeća Europe koja govor mržnje definira kao “sve oblike izražavanja koji šire, potiču, promiču ili opravdavaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam i druge oblike mržnje temeljene na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu agresivnim nacionalizmom i etnocentrizmom, diskriminacijom ili neprijateljstvom prema manjinama, imigrantima ili ljudima imigrantskog porijekla” (Rokša-Zubčević, Bender, Vojvodić, 2017: 10).
U prvom semestru 2020. godine Republika Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije te u vezi s tim Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH priprema i razrađuje prioritetne teme vezane uz područje obrazovanja.
Među obrazovnim materijalima pripremljenima za 2. Dane medijske pismenosti nalazi se i paket materijala “Fake ≠ fact: Uvođenje kritičkog vrednovanja izvora u učionice“. Riječ je o izvorno švedskim materijalima, namijenjenima prvenstveno učenicima srednjih škola, koji su prevedeni na hrvatski u partnerstvu sa Veleposlanstvom Kraljevine Švedske, a prva lekcija bavi se kritičkim vrednovanjem izvora na internetu.
Agencija za odgoj i obrazovanje 15. lipnja 2019. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu organizira znanstveno-stručnu konferenciju. Broj sudionika ograničen je na 100, a prijava je obavezna do 10. lipnja 2019. godine na stranici http://ettaedu.azoo.hr.
U prvom semestru 2020. godine Republika Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije te u vezi s tim Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH priprema i razrađuje prioritetne teme vezane uz područje obrazovanja. Jedno od prioritetnih tematskih područja predsjedanja u području obrazovanja su i učitelji budućnosti, a ovom temom nastojat će se identificirati vještine i kompetencije učitelja na svim razinama obrazovanja i iz svih dijelova sustava odgoja i obrazovanja te osposobljavanja i usavršavanja.
U subotu, 15. lipnja 2019. godine, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 9 i 30 do 17 sati održat će se znanstveno-stručna konferencija “Pedagogija i interdisciplinarnost”. Konferencija je koncipirana nizom plenarnih predavanja i diskusija na kojima će eminentni/e znanstvenici/ce, u dijalogu s praktičarima/kama, interdisciplinarno razmatrati nekoliko tematskih područja, relevantnih za suvremenu pedagogijsku znanost i praksu.
Osnovna škola Ivana Filipovića, Osijek posljednje je tri godine pripremajući istraživačke projekte za smotru GLOBE škola ostvarila suradnje sa znanstvenicima i drugom GLOBE školom – OŠ Antuna Mihanovića iz Osijeka. Suradnja sa znanstvenicima otvorila nam je brojne mogućnosti: rad sa suvremenim instrumentima, rad na znanstveno utemeljenim protokolima, proširivanje znanja i svakako nova iskustva.