Europska agencija za posebne potrebe i uključivo obrazovanje, u sklopu projekta IKT za pristupačnost informacija u učenju, objavila je smjernice za pristupačne informacije.
nastavnici
Odgoj i obrazovanje u eri digitalnih kultura
Krajem dvadesetog stoljeća, dok su računala polako pronalazila puteve iz garaža i istraživačkih instituta prema odgojno-obrazovnim institucijama, učitelji i nastavnici započeli su istraživati različite načine za razumijevanje složenih odnosa između informacijskih tehnologija, odgoja i obrazovanja. Stručnjacima iz područja pedagogije, didaktike i metodike odmah je bilo jasno da su računala mnogo više od pukih alata – međutim, razvoj teorijske perspektive za izučavanje njihove uloge u odgoju i obrazovanju pokazao se kao poprilično tvrd orah.
Refleksija – moćno oružje suvremenog obrazovanja (prvi dio)
Refleksija je okosnica suvremenog obrazovanja, rada s učenicima, ali i osvrtanje na sam rad nastavnika. Sama je po sebi vrlo moćna strategija koja činjenice stavlja u jasnu perspektivu i daje mogućnost uvida u realnost današnjeg obrazovanja, ali i načina na koji će se učenici poučavati te proširiti stečeno znanje različitim sadržajima u procesu obrazovanja.
Strategije za uspostavljanje odnosa s različitim tipovima učenika
Pisali smo o odnosu između nastavnika i različitih tipova učenika, koliko je bitno za nastavnike zadržati pozitivan pristup, smirenost ali i kako pravodobno reagirati u određenim situacijama. U nastavku osvrćemo se na činjenicu kako netipični učenici mogu djelovati kao preveliki izazov, ali upravo iz odnosa između takvih učenika i nastavnika protječe obostrano profesionalno, osobno i nadasve životno svakodnevno iskustvo i znanje. Umijeće je predavati i podučavati, ali tajna je vještina biti dobar nastavnik učenicima za koje se općenito smatra kako ne zaslužuju uvijek drugu priliku.
Razlika između individualnog rada i individualiziranog pristupa učeniku (drugi dio)
Novom se kurikularnom reformom u nastavu uvodi i stavlja naglasak na individualizirani pristup svakom učeniku. Individualizirani se pristup uvelike razlikuje od individualnog rada kojeg učenik samostalno izvršava u učionici za vrijeme nastave. Ovakvim se pristupom očekuju i odgojno-obrazovni ishodi koji će učiteljima, učenicima ali i roditeljima pružiti objektivniji uvid u ono što se od učenika očekuje, njegovo znanje, sposobnosti ali i područja koja trebaju veću pozornost.
Tri poruke iz doba geografskih otkrića
U članku Odgoj i obrazovanje u eri kolonizacije virtualnosti (Jandrić i Kuzmanić, 2014) pokazali smo da je stare ideje moguće odjenuti u digitalno ruho kako bi doživjele novu mladost i pomogle nam u opisivanju složenih procesa koji karakteriziraju suvremeni odgoj i obrazovanje.
Odgoj i obrazovanje u eri kolonizacije virtualnosti
Godine 2001., u govoru koji je održao povodom prihvaćanja nagrade Američke strukovne organizacije kompozitora, umjetnika i producenata (ASCAP), čuveni umjetnik Tom Waits prisjetio se kolonizacije Novog svijeta. “Kada ljudi migriraju na drugi kontinent”, kaže Waits, “sobom nose svoje sjemenke i svoje pjesme. One su manje ili više sve što im je potrebno kada stignu na odredište” (Waits, 2001).
“Inovativna nastava matematike” – državni stručni skup nastavnika matematike
Odjel za matematiku Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i Udruga matematičara Osijek, uz potporu Agencije za odgoj i obrazovanje, organiziraju Državni stručni skup nastavnika matematike. Skup će biti održan na Ekonomskom fakultetu i Odjelu za matematiku 25. i 26. kolovoza 2016. godine.
Raspored edukacija ocjenjivača i ocjenjivanja na državnoj maturi 2015./2016. – ljetni rok
U četvrtak, 10. ožujka 2016. godine Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja objavio je raspored edukacije ocjenjivača i ocjenjivanja na državnoj maturi 2015./2016. godine u ljetnom roku. Edukacije ocjenjivača namijenjene su za sljedeće predmete: biologija, likovna umjetnost, geografija, psihologija, informatika, fizika, politika i gospodarstvo, kemija, sociologija, hrvatski jezik, engleski jezik, matematika i njemački jezik.
Poziv na radionicu „?1.2.3.4.5.! Pet koraka do spoznaje“
Nastavnici se često pitaju na koji način kompleksne prirodne fenomene objasniti svojim učenicima. Kako neku fizikalnu silu, kemijsku reakciju ili biološki proces objasniti na jednostavan i po mogućnosti iskustven način?