Island, zemlju suprotnosti, posjetila sam zadnji tjedan u travnju kao sudionik studijske posjete 75 nastavnika iz 17 zemalja Europe u Erasmus+ KA1 projektu.
A tamo… nešto potpuno drugačije… polarna klima s glečerima, vodopadima nastalim iz njih, niskim temperaturama, snijegom kroz cijelu godinu, ledenim vjetrom. Nasuprot tome – gejziri i vulkani, lava, krateri nastali erupcijama vulkana, topli potoci, geotermalni izvori temperature od 80 do 100°C. Ljeti je dan 24 sata, a zimi samo 4 sata.
Iako zvuči pomalo nevjerojatno, nepobitna je činjenica kako se današnja djeca od najranijeg djetinjstva nalaze pod određenim količinama stresa. Kako to obično biva, nisu niti svjesni kako je stanje u kojem se nalaze zapravo stres i svatko od njih reagira na njega na svoj individualan način.
Djeca vole školu. Vole druženja i ponosni su kada nakon napornog učenja dobiju dobru ocjenu koja je realan dokaz njihovog truda i zalaganja. Nažalost, mnogima je upravo ocjena jedini motiv učenja. Danas, djeca najčešće i najviše ne uče zato kako bi nešto naučili već kako bi dobili dobru ocjenu.
Koliko god djeca voljela ljeto, teško im pada vremenski period od 11-16 sati kada je nepoželjno, čak i neizdrživo biti vani, tj. na suncu. S obzirom na ljetne praznike, ako su ostali kod kuće, najvjerojatnije će vrijeme provoditi ispred televizora ili računala.
Centar za djecu, mlade i obitelj Modus u listopadu 2015. kreće sa novim ciklusom besplatnih radionica „Kako da učenje ne bude mučenje“ za srednjoškolce.
Uskoro škola završava i iako djeca jedva čekaju praznike, vjerojatno ćete vrlo brzo od njih čuti kako se dosađuju. U tom trenutku, umjesto da im upalite televizor ili računalo, pokušajte s nekom od igara s popisa.
Svakom djetetu su potrebni poštovanje, fizička dobrobit, pohvala, pažnja, povjerenje, ljubav. Nježno roditeljstvo zahtjeva vještine, znanja i stav da djecu ne treba tući nego ih tretirati s poštovanjem, ljubavlju i osjećajima da su vrijedni. Ponekad roditelji ne žele povrijediti djecu, ali se nađu u situacijama kada su njihove želje za kontroliranjem jače od želja da ne povrijede. Koriste udaranje djece kao način da pokažu svoju ljutnju i neodobravanje djetetovog ponašanja.
Djeca danas provode mnogo više vremena pred ekranima nego što bi trebala, potvrđuju mnoga istraživanja. No postavlja se pitanje je li problem u ekranima ili u preporukama kad je riječ o djeci. Je li u današnje vrijeme – kad smo i privatno i poslovno okruženi računalima, tabletima, pametnim telefonima – realno očekivati od djece i mladih starosti od pet do 17 godina da provedu svega dva sata dnevno ispred ekrana?
Svakom se roditelju dogodi da vikne na svoje dijete. To su uglavnom trenutci kada roditelj biva frustriran do te mjere da to više ne može podnijeti. Ako tu negativnu energiju koju u trenutku osjeća pokuša ispoljiti vikanjem, velika je vjerojatnost da će jako uplašiti dijete. Samoregulacija je ono što nedostaje u ovakvim situacijama, jer ispoljavanje bijesa kroz urlanje nije dobro niti za roditelja niti za dijete.
Roditeljski stilovi u odgoju su različiti i često su vođeni iskustvom osobnog odrastanja. Mnogi roditelji misle da je njihova ljubav za djecu nešto što se samo po sebi razumije i ne pokazuju je otvoreno.