Koliko vremena dnevno trošimo na medije? Biramo li sami sadržaj koji gledamo ili se jednostavno prepuštamo onome što se nudi? Bojimo li se da netko ne sazna kakve su naše medijske navike?
![Putokaz za mudro korištenje medija u obitelji: 22 pitanja za roditelje](https://www.skole.hr/wp-content/uploads/2017/07/shutterstock_655174972.jpg)
Koliko vremena dnevno trošimo na medije? Biramo li sami sadržaj koji gledamo ili se jednostavno prepuštamo onome što se nudi? Bojimo li se da netko ne sazna kakve su naše medijske navike?
Terapija igrom (play therapy) je psihoterapijski pravac utemeljen na teorijskim postavkama Virginie Axline, Carla Rogersa, Donalda Winnicota, Violet Oaklander. Njihove teorijske postavke ističu da su djeca sposobna, od najranije dobi, donositi odluke i preuzimati odgovornost u skladu s njihovom dobi i sposobnostima.
Kritička medijska pismenost ne označava pristup koji se protivi medijima, već pristup koji uključuje radoznalost, istraživanje i propitivanje medija. Djeca takav pristup mogu početi vježbati vrlo rano, tako da s drugima istražuju i analiziraju medijske sadržaje, razmišljaju o točnosti medijskih informacija i pouzdanosti njihova izvora.
Na nastavnicima je iznimna odgovornost poučavanja i prenošenja znanja koju svakodnevno provode u odgojno-obrazovnom procesu učenika. Međutim, roditelji također mogu sudjelovati u poučavanju vještina važnih za budućnost djece 21. stoljeća.
Djeca različitih dobnih uzrasta nerijetko dolaze kući neraspoložena, tužna i zabrinuta zbog svađa i problematičnih situacija s vršnjacima i prijateljima što uvelike utječe na njihovo ponašanje i integraciju u društvo.
Donedavno ste sa svojim malcem bacali kamenčiće u more, učili ga da sam ide na toalet i pravilno drži vilicu, a sada vam je osvanuo s pričom o prvoj simpatiji. Zbunjeni ste i prvo što vam pada na um je da je prerano za simpatije i da ste vi svoju prvu ljubav imali tek u višim razredima osnovne škole.
Zatvorite oči i zamislite da ste ponovo tinejdžer. Sjetite se kako ste očajno željeli biti prihvaćeni među školskim prijateljima i izgledati što je više moguće „cool“.
Rano usvojene radne navike temelj su kvalitetnog obrazovanja kojeg djeca grade od samog početka školovanja. Domaća zadaća jedna je od najbitnijih stavki u kojoj dolazi do upoznavanja i učenja kako odgovorno i savjesno pristupati zadatcima i obvezama koje zadaje školski sustav.
Kada djeca krenu u školu još su uvijek mala i naviknuta na mnogo pažnje od strane svojih roditelja, a moguće i braće i sestara. Uz to je vjerojatno i da ste ih vodili u jaslice, vrtić, na predškolske i ostale grupe kako bi im pomogli u socijalizaciji.
Često je mišljenje kako djeca i tinejdžeri žive bezbrižan život u kojem nema briga i strahova. Djeca mlađe dobi proživljavaju različite strahove i nisu u potpunosti svjesni stvarnosti i svakodnevnice koja ih okružuje.