prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com
osnovnoškolci
Urbanizacija (prvi dio)

Urbanizacija (prvi dio)

Do godine 2025. više od 60% od osam milijardi ljudi živjet će u manjim i većim gradovima. Svijet će imati više od 90 gradova s više od pet milijuna stanovnika. Godine 1950. bilo ih je samo sedam. Neviđen rast broja gradskih, u odnosu na broj seoskih stanovnika, bila je jedna od najupadljivijih značajki života u 20. stoljeću.

Urbanizacija (prvi dio)

Dinosauri

Posljednji dinosauri nestali su s lica Zemlje prije 65 milijuna godina, nakon što su planetom dominirali 160 milijuna godina. Otkuda su potekli ovi golemi gmazovi? Kako su uistinu izgledali i zašto su izumrli?

Urbanizacija (prvi dio)

Ivan Gundulić

Ivan Gundulić (1589.-1638.) najpoznatiji je hrvatski barokni pjesnik. Njegovo je značenje osobito bilo isticano u 19. stoljeću, u doba buđenja nacionalne svijesti. U odnosu na ostale hrvatske zemlje književni je život krajem 16. i početkom 17. stoljeća u Dubrovniku, slobodnoj i gospodarski vrlo razvijenoj državi, bio neobično živ i dinamičan.

Urbanizacija (prvi dio)

Atmosfera

Kroz atmosferu svakodnevno putuju milijuni ljudi u zrakoplovima, balonima na topli zrak i nadzvučnim mlažnjacima. Astronauti kroz nju prolijeću raketama i odlaze u svemir. Zrak koji dišemo dio je atmosfere smjese plinova što okružuje Zemlju. Zahvaljujući tim plinovima moguć je opstanak svih živih bića, a štite nas i od štetnih Sunčevih zraka.

Urbanizacija (prvi dio)

Lav Nikolajevič Tolstoj

Kao mislilac, moralist i pisac, Lav Nikolajevič Tolstoj imao je izrazito jak utjecaj na Rusiju svojeg doba. Još za života stekao je brojne sljedbenike, a njegove su ideje usvojili i čitatelji diljem svijeta. Njegova su djela neizmjerno obogatila rusku i svjetsku književnost.

Urbanizacija (prvi dio)

Afrički nosorog

Pri spomenu nosoroga prvo što nam pada na um je njegovo najvidljivije obilježje – jedan ili dna roga, ovisno o vrsti. Iako je vrlo čvrst, nosorogov rog nije od koštane tvari, nego je jedne vrste proteina koji se nalazi i u dlakama. Do sada najveći poznati rog bio je dug 1,58 m. Nosoroge su ljudi ubijali desetljećima iz raznih razloga, no najčešće da se domognu njihovih rogova. Tako su npr. muškarci iz sjevernog Jemena plaćali ogromne svote za ove rogove jer se od njih izrađuju rezbarene drške za njihove tradicionalne bodeže – jambias. Osim toga, dalje na istoku, u Indiji i Kini, vjeruje se da su nosorogovi rogovi ljekoviti pa su zbog toga jako traženi i skupi.

Urbanizacija (prvi dio)

Cezarovi podanici

Biti građanin carskog Rima značilo je živjeti u srcu Carstva i biti okružen predivnim hramovima, kupati se u javnim kupeljima, posjetiti Koloseum i vidjeti spektakularne borbe gladijatora, kupiti nekoliko robova… No to je također značilo plaćati porez, čekati na mobilizaciju te živjeti u vrlo bučnom, smrdljivom, zadimljenom i prašnjavom gradu, prepunom različitih jezika i ljudi različitih rasa.

Urbanizacija (prvi dio)

Žabe

Žabe su vodozemci – skupina kralješnjaka koja dio života provodi na kopnu a dio u vodi. Širom svijeta živi više od 3500 vrsta žaba. Žabe su hladnokrvne životinje čija je temperatura tijela uvijek ista kao temperatura okolnog zraka. Na dodir su hladne, vlažne i ljepljive. Glave su im obično široke i plosnate a usta vrlo široka.

Urbanizacija (prvi dio)

Radio – kutija koja govori

Ljudi su s divljenjem slušali prve radioemisije iz udaljenih gradova. No danas smo se toliko navikli na radiotehniku da se ne čudimo ni kad čujemo astronauta kako se javlja zemaljskoj kontroli. Radiovalovi su vrsta zračenja koje ima električna i magnetska svojstva.

Urbanizacija (prvi dio)

Čokolada

Priča o čokoladi seže u drevnu prošlost, a prvi put se spominje u civilizacijama Indijanaca koje su obitavale na području centralne Amerike, današnjeg Meksika i na okolnim prostorima. Čokolada je jedna od najpoznatijih i najomiljenijih slastica. Riječ je o namirnici koja predstavlja vrijedan izvor energije svojstvene arome, slatkog okusa i jedinstvenog osjećaja topljenja u ustima. Osnova i glavni sastojak čokolade je zrno kakaa.