prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com
osnovnoškolci
Pakao Venere (prvi dio)

Pakao Venere (prvi dio)

Najsjajniji na nebu, prvi do Zemlje i gotovo jednake veličine planet ima površinu na kojoj čovjek ne bi preživio. Venera je gotovo iste veličine kao Zemlja; naš planet u promjeru ima 12.756 km, a Venera 12.104 km. Masa joj je za 11% manja od Zemljine a isto tako i sila teža. Neprozirne je, guste i oblačne atmosfere, a fizičko stanje površine upoznato je tek dolaskom svemirskih letjelica.

Pakao Venere (prvi dio)

Voda

Voda bi po definiciji trebala biti tekućina bez boje, okusa i mirisa. Ona je sastavni dio života na Zemlji. Nema ni jednog živog bića, biljke ili životinje u tijelu kojeg nema vode. Higijenski ispravna voda za piće jedan je od osnovnih preduvjeta života i dobrog zdravlja.

Pakao Venere (prvi dio)

Podzemna željeznica

Čovjek toliko uživa u promatranju prirode oko sebe i oponašanju da se može reći da je na neki način upravo udvostručio prirodna svojstva svakog oblika života koji je imao priliku promatrati. Način na koji lete ptice, rada kojim se služe šišmiši, tehničku nadarenost pauka i tako dalje.

Pakao Venere (prvi dio)

Aleksandar Veliki

Osvajanja Aleksandra Velikog učinila su Grke gospodarima Bliskog istoka. Iako se Aleksandrovo carstvo poslije njegove smrti raspalo, on je ipak promijenio povijest čitavog tog područja. Aleksandar III. Veliki (356.-321.pr. Kr.) nedvojbeno je bio genij, ali je imao i sreće, jer je od oca, Filipa II. Makedonskog, naslijedio prijestolje i moćan položaj.

Pakao Venere (prvi dio)

Kiparstvo (drugi dio)

Druga je temeljna kiparska tehnika modeliranje, a primjenjuje se na manje-više plastičnim materijalima, primjerice glini. Modelari u pravilu rade golim rukama, ali primjenjuju i posebne alate za obradu površine. Da bi im kip bio čvršći, modelari ga nerijetko grade oko žičanoga kostura, takozvane armature. Glineni se model može očvrsnuti i pečenjem u lončarskoj peći. Iako se općenito svrstavaju u keramiku, skupa s tanjurima i zdjelama od istog materijala, modelirane porculanske figurice i predmeti zapravo su skulpture.

Pakao Venere (prvi dio)

Velika panda

Velika panda je jedna od najpoznatijih, ali i najmalobrojnijih životinja na svijetu. U divljini ih živi tek nekoliko, pa se odnedavno poduzimaju veliki napori da se osigura njihov opstanak. Dopadljiva i lako prepoznatljiva pojava čini veliku pandu izuzetno popularnom i omiljenom. Osnovna boja njene guste mekane dlake je bijela, s istaknutim crnim oznakama na prednjim i stražnjim nogama, prsima i ramenima.

Pakao Venere (prvi dio)

Kiparstvo (prvi dio)

Kiparstvo ili skulptura stara je i vrlo raznovrsna umjetnost. Ima širok raspon – od monumentalne do sitne plastike – a kipovi se izrađuju od najraznovrsnijih materijala, od kojih svaki zahtijeva ovladavanje posebnim tehnikama. Kiparstvo obuhvaća sva trodimenzionalna umjetnička djela, bila ona klesana, rezbarena, modelirana, odlivena ili izrađena na bilo koji drugi način.

Pakao Venere (prvi dio)

Teorije o nastanku planetâ

O postanku planeta mogu se postavljati veoma teška pitanja, i na mnoga od njih odgovora još nema. Do početka 1990-ih bilo je poznato 9 planeta, svi u Sunčevom sustavu (solarnom sustavu). Danas se u Sunčevom sustavu broji 8 planeta, dok je Pluton svrstan u kategoriju planetoida, poput Ceresa, Pallaisa, Sedne i drugih.

Pakao Venere (prvi dio)

Priča o olimpijskim medaljama

Nekada su sportaši pobjednici na starim Olimpijskim igrama bili okrunjeni vijencima od maslinova lišća no s vremenom su njihove nagrade dobile na vrijednosti. Tako su na prvim modernim Olimpijskim igrama, održanim u Ateni 1896. godine pobjednici primili srebrne medalje i to zato što je u to vrijeme srebro imalo veću vrijednost od zlata. Drugoplasirani sportaši te su godine primili medalje izrađene od bakra.

Pakao Venere (prvi dio)

Neboderi

Prvi neboder svih vremena imao je samo devet katova i jedva bi se i opazio među današnjim modernim gradskim zgradama. Današnji najviši neboderi imaju više od 150 katova dižući se i preko 800 metara u visinu. I prije mnogo stoljeća graditelji su gradili podnebesne katedrale, ali su se neboderi namijenjeni uredima i stanovanju pojavili tek koncem 19. stoljeća.