S obzirom da su od industrijske revolucije, koja je započela u 19. stoljeću, ljudi postali toliko zaokupljeni poboljšanjem svojih životnih uvjeta da često bezočno pustoše prirodne izvore ne mareći za posljedice, slobodno možemo reći da je danas naš planet Zemlja u velikoj opasnosti da postane sasvim zagađen.
Hobotnica je jedno od najosebujnijih i najbolje prilagođenih morskih stvorenja koje živi na morskom dnu, u plitkim priobalnim vodama i može ga se naći u svim dijelovima svijeta. Iako izgleda kao gomoljasta glava s osam nogu, njezino vrećasto tijelo krije iznimno dobro razvijen mozak i živčani sustav, zbog čega je hobotnica iznenađujuće inteligentna morska životinja.
Nakon što su Rimljani zagospodarili čitavim Apeninskim poluotokom, u područje njihova zanimanja ušla je i istočnojadranska obala. Isprva su nastupali kao zaštitnici jadranskih Grka, protiv posezanja domaćih ilirskih plemena. Rimsko uplitanje u prilike na istočnojadranskoj obali povezano je s usponom ilirske moći. Uspon je započeo sredinom III. stoljeća pr. Kr. kada su u Ilirskome kraljevstvu, koje je okupilo južna ilirska plemena, prevlast stekli Ardijejci.
Psi su vjerojatno prve pripitomljene životinje, koje čovjeku vjerno služe sve do danas. Ljudi su ih selektivno razmnožavali za mnoge namjene, a rezultat je toga životinja različitih oblika, veličina i sposobnosti. Smatra se da je predak psa bila životinja slična vuku koja je živjela prije nekoliko milijuna godina.
Bubanj je najstariji glazbeni instrument kod kojeg zvuk nastaje udaranjem batića po membrani od životinjske kože. Prvi je bubanj nesumnjivo bio ljudsko tijelo po kojemu se u ritmu udaralo dlanom. Iza toga su vjerojatno uslijedili štapovi, odnosno batići kojima se udaralo o zemlju, a zatim u šuplje drvene posude s membranom od kože.
Gljive nisu ni biljke ni životinje, a u njihovu carstvu nalazimo gljive s klobukom, puhare i plijesni. Gljive (lat. Fungi) spadaju u najrasprostranjenije žive organizme na Zemlji. Hrane se živim i mrtvim organizmima te izazivaju njihovo truljenje, a postaju vidljive tek kad se stvori tijelo (steljka) koje nosi spore.
Književnica koja je čvrsto vjerovala da se put prema dobru nalazi u ljudskoj duši, zauvijek je osvojila srca generacija djece koja su odrastala uz njezine pripovijesti. Pišući svoju autobiografiju, Ivana Brlić Mažuranić naglasila je da su njezina djela sadržajem i opsegom skromna.
Građevine nastaju ostvarenjem građevinskih tehnika. One obično zauzimaju fiksno mjesto na zemlji pa na taj način nadopunjuju i mijenjaju krajolik na zemlji. Ljudi su izgradili mnoštvo građevinskih objekata u koje spadaju i zgrade čije veće ili manje skupine tvore sela, naselja i gradove.
Najmanje četvrtina europskoga pučanstva pomrla je u samo nekoliko godina. Mnogi svjedoci naleta „crne smrti“ vjerovali su da je došao smak svijeta. Užasna pošast, koju su suvremenici zvali „crnom smrću“, prohujala je Europom izazivajući paničan strah.
S dolaskom zimskih mjeseci životinjama je otežano pronalaženje hrane. Stoga zimi miruju (hiberniraju) ili odlaze na prezimljavanje u predjele s toplijom klimom. Seobe životinja – instinktivni, pravilni obrasci kretanja – rezultat su evolucije kroz više tisuća godina. Jednom godišnje životinje započinju seobe u južnije krajeve kako bi izbjegle surovu zimu sjevera. Zašto se u proljeće opet vraćaju? Za većinu životinja osnovni je razlog hrana.