Danas su zbog promjena koje čovjek unosi u prirodni okoliš, diljem svijeta mnoge biljne i životinjske vrste izložene opasnosti od izumiranja. Stručnjaci procjenjuju da danas godišnje izumre i do 30.000 tih ugroženih vrsta – među kojima i mnoge još nam sasvim nepoznate.
Vatikan se nalazi pod upravom Svete stolice, crkvenog središta Rimokatoličke crkve. Poglavar države je papa. Država Vatikan zauzima područje koje se proteže od desne obale rijeke Tiber i uključuje malu uzvisinu, nekada poznatu kao brežuljak Vatikan, drevni Ager Vaticanus.
Porijeklo kišobrana još uvijek nije dovoljno istraženo. Jedan dio znanstvenika tvrdi da je nastao korištenjem velikih listova kojima se pokrivala glava za vrijeme kiše ili jakog sunca, a drugi pak tvrde da je nastao pojavom šatora. Kako pokazuju arheološki nalazi, kišobran je u Kini poznat već 1700 godina a kasnije je Putom svile prenesen do Asirije, Indije i Perzije. Iz Perzije je donešen u Egipat gdje je – kao posvuda na Istoku – postao znakom položaja i ugleda.
Kad je otkrivena pojava nuklearne fisije, naslućen je praktički neiscrpiv izvor energije i sredstvo dotad nezamislive razorne moći. Godine 1854. njemački je izumitelj Heinrich Geissler (1814-1879) napravio prvu – kasnije po njemu nazvanu Geisslerovu cijev.
Svaki dio svijeta ima svoju posebnu klimu – karakterističan dugoročni skup meteoroloških pojava. Klima utječe na zastupljenost biljnih i životinjskih vrsta, baš kao i na to kako ljudi žive – kakve će kuće graditi i kakvu odjeću nositi. Na klimu nekog područja najvažnija su tri faktora – zemljopisna širina (udaljenost od ekvatora), nadmorska visina i udaljenost od mora.
Organizmi su prilagođeni životu u određenoj sredini, to jest pri jasno određenim uvjetima, primjerice pri stanovitoj kišnosti i temperaturi. Taj je okoliš njihovo stanište. Najveća su staništa oceani, močvare, šume, stepe, pustinje, planine i polarni krajevi.
Kukci ili insekti su najbrojnije životinje na svijetu i tvore oko 75 posto životinjskog carstva. Do sada ih je otkriveno oko 800.000 vrsta, ali ih je možda i 10 milijuna. Kukci su šesteronožni beskralješnjaci s oštrim osjetilnim organima, od kojih valja izdvojiti ticala. Neki od njih žive u kolonijama.
Ironično, ali opstanak krupnih kopnenih sisavaca danas je u potpunosti u rukama ljudi koji su ih i dotjerali do ruba izumiranja. Uzgoj u zatočeništvu, nadziranje i ograničavanje trgovine i posebne akcije usmjerene na pojedine skupine sisavaca samo su neki od načina njihove zaštite.
Potaknuto brojnim televizijskim serijalima emitiranim proteklih par godina, poraslo je zanimanje javnosti za dio medicine i kriminalistike koju nazivamo forenzika. Umjesto akcijskih junaka i majstora borilačkih vještina, glavne uloge dobili su „policajci u bijelom“ koji zapletene kriminalističke slučajeve rješavaju u tišini moderno opremljenih laboratorija.
Newtonovi zakoni gibanja i gravitacije položili su stabilan temelj fizici, a izvan svijeta subatomskih čestica i brzina bliskih svjetlosti vrijede i danas. Antičke predodžbe o gibanju sažeo je Aristotel (394. – 322. pr. Kr.) u svojoj Fizici. On je sva opažena gibanja podijelio na prirodna i prisilna. Prirodno se gibanje – primjerice kružno gibanje nebeskih tijela i slobodni pad – odvija bez ljudskog uplitanja.