Povod nekim pomorskim putovanjima i istraživačkim pohodima bile su priče o zemljama gdje se čisto zlato moglo naći poput kamenčića u pijesku. Neke velike države organizirale su pomorska putovanja iz strateških razloga, jer su tražile baze za svoje ratne brodove.
Vasco da Gama je bio portugalski istraživač i prvi Europljanin koji je plovio od Europe do Indije oko Afrike. Taj je pomorski pravac omogućio daljnja istraživanja i trgovinu koja je Lisabon učinila centrom europske trgovine mirodijama. Vasco da Gama se rodio oko 1469. godine u Sinesu u Portugalu.
Tisuće godine proganjanja vukova zbog suparništva u lovu i neosnovanog vjerovanja u njihovo ljudožderstvo ograničilo je nekoć najraširenije i najuspješnije velike grabežljivce na Zemlji na zabite šumske i planinske predjele. Inteligentan, okretan i prilagodljiv, vuk vjerojatno ima najširu prirodnu rasprostranjenost od svih živih sisavaca.
Brod „Terra Nova“ (Nova Zemlja) bio je kitolovac, ali kad se posljednjih tjedana 1910. godine probijao na jug olujnim oceanom bio je krcat zalihama hrane i opremom za članove britanske antarktičke ekspedicije. Na brodu se nalazila ekipa učenjaka koji su bili na putu u nepoznate ledene predjele na jugu Zemljine kugle, u namjeri da ih istraže.
Već prve karte obiju Amerika otkrile su da se obale Novog i Starog svijeta zapanjujuće dobro uklapaju jedna u drugu. Iz toga je poteklo pitanje: Jesu li ti odvojeni kontinenti nekoć bili spojeni? Sredinom 19. stoljeća znanstvenici su počeli slične fosile (okamine pradavnog života) otkrivati u stijenama međusobno vrlo dalekih kontinenata. Početkom 20. stoljeća američki je geolog Frank B. Taylor iznio misao da su kontinenti možda polagano otplovili jedan od drugog.
Na slavnim putovanjima u rasponu od Sjeverne Amerike do Konstantinopola, Vikinzi su pljačkali, osvajali i naseljavali se po mnogim zemljama svijeta. Europljani su stoljećima strepili pred «ljudima sa sjevera». Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, Europu su zahvatili mnogi potresi. Neke od najtežih među njima izazvali su skandinavski narodi koji su u 8. stoljeću otpočeli dugotrajno pomorsko širenje. Ti su pomorci-ratnici ostali zapamćeni pod imenom Vikinzi i Normani.
Religija je starija od povijesti. Čini se da su i neandertalci pokapali svoje mrtve uz svojevrstan vjerski obred, a nakon što su oni izumrli, rani “moderni” čovjek je to nedvojbeno činio već od samog početka. Vjeruje se da su sjajne pretpovijesne špiljske slikarije u Altamiri i Lascauxu bile magično i vjerski povezane s lovom. Osim toga postoji i mnoštvo dokaza o postojanju kulta božice-majke u doba prije pojave prvih civilizacija.
Ovo je priča o Howardu Carteru i njegovim istraživanjima koja su dovela do otkrića grobnice egipatskog kralja Tutankhamona. Taj je egipatski faraon umro mlad prije nešto više od tri tisuće godina i bio je pokopan u Dolini kraljeva u blizini rijeke Nil. Howard Carter se rodio 1874. godine i odrastao u Londonu. Već je kao dijete bio slabokrvan i boležljiv pa je – budući da nije mogao izlaziti i igrati se s drugom djecom – bezbrojne sate provodio crtajući slike životinja što su ih ljudi držali po kućama.
Danas Mjesec predstavlja mjesto na kojem smo već bili i na kojem ćemo, barem se nadamo, uskoro ponovno biti – ovaj put na malo duže od jednog koraka!
Najčešće se vjeruje da su mamuti bili gorostasni dlakavi slonovi što su lutali pustim ledenim ravnicama Sibira. Prvi mamuti u najstarijim epohama ledenog doba bili su doista golema bića, visoki gotovo pet metara. Ali, mamuti koje smo upoznali preko slika pronađenim u spiljama mnogo su manji. To su životinje koje je poznavao prethistorijski čovjek, kako to pokazuju crteži na zidovima njegovih spilja.