Osebujan romantičarski pjesnik, utjecajan promicatelj ideja hrvatskoga narodnog preporoda, sudionik ilirskoga pokreta te prvi hrvatski profesionalni književnik Stanko Vraz, pravim imenom Jakob Frass, rodio se u slovenskome mjestu Cerovcu 30. lipnja 1810. godine. Godine 1836. mijenja ime u Stanko Vraz. Gimnaziju je završio u Mariboru, a završne je razrede polazio u Grazu. Govorio je pet jezika.
Jedanaesto izdanje Festivala povijesti Kliofest od 7. do 10. svibnja 2024. godine donosi bogat program izložbi, tribina, okruglih stolova, promocija knjiga i projekcija filmova te popuste na povijesna izdanja hrvatskih i inozemnih nakladnika.
Hrvatski jezik, rodoljublje, vjera i uspjesi nadahnjivali su pjesnika Petra Preradovića. Daleko od rodnoga kraja, od onih kojima se uvijek vraćao, pjesnik je sve više sazrijevao i u njem je rasla ljubav prema jeziku kojem se sve više vraćao i koji ga je snažio.
Međunarodni dan žena je dan za prisjećanje na sve žene koje su sudjelovale u ženskim pokretima diljem svijeta, dan je to pobune, prkosa i ustrajnosti u ostvarivanju ženskih prava.
Ljudi su od davnina tragali za odgovorima o nastanku svijeta, podrijetlu čovjeka i njegovom mjestu u svijetu koji ga okružuje. U vremenima prije razvoja moderne znanosti, odgovore su tražili u različitim vjerovanjima i religijama.
„Godina Marka Marulića“, otvorena je na prigodnoj svečanosti obilježavanja 500. obljetnice smrti Marka Marulića u prostorima Književnog kruga Split. Brojne programe kojima će se diljem Hrvatske obilježiti velika obljetnica „oca hrvatske književnosti“.
Proslava Nove godine tradicija je koja potječe iz drevnog Babilona. Babilonci su slavili ulazak u Novu godinu još prije 4000 godina, ali ne zimi, već u proljeće tijekom razdoblja mladog mjeseca.
Vlada Republike Hrvatske 2024. godinu odlučila je proglasiti “Godinom Marka Marulića” u povodu 500. obljetnice njegove smrti 5. siječnja 1524. godine.
Državni arhiv u Slavonskom Brodu-Odjel u Požegi posjetili su učenici petih razreda Osnovne škole Vilima Korajca iz Kaptola.
Prvi i najsavršeniji sat što ga je čovjek ikad poznavao jest Sunce. Danju kada je vedro, Sunce obasjava predmete na Zemlji i baca sjenu koja se pravilno pokreće usporedno s kruženjem Zemlje oko njene osi. Još u staro doba ljudi su pomišljali na izradu sunčanih satova.