Kako smo spomenuli u prethodnom nastavku naše priče o postanku čovjeka, neandertalci su se razvili iz vrste Homo heidelbergensis koja je živjela na području Europe prije otprilike 200 000 godina. Geološko razdoblje koje je obuhvaćalo vrijeme života neandertalaca naziva se pleistocen, a trajao je od otprilike 2 500 000 do 17 000 godina prije sadašnjosti.
U prošlom smo nastavku priče o postanku čovjeka govorili o evoluciji ljudske vrste. Nakon što su ljudi prvi put napustili Afriku, na području ledom okovane Europe razvila se vrsta prilagođena ledenom dobu.
Povijest Vrbnika usko je povezana s krčkim knezovima Frankopanima, imućnim i utjecajnim velikašima koji su obilježili srednjovjekovnu povijest otoka Krka od 1118. do 1480. godine, da bi potom sudjelovali u prijelomnim povijesnim trenucima na kopnu.
Pračovjek nije znao uzgajati biljke. On je lutao stepama i beskrajnim šumama loveći životinje za hranu, dok su žene iskapale jestivo korijenje te skupljale sjemenke i bobice. Neke su sjemenke slučajno pale na tlo i iz njih su izašle nove biljke. Na taj je način pračovjek najvjerojatnije naučio kako treba sijati pšenicu.
Dana 7. kolovoza 1494. godine tiskano je prvo i najvrjednije djelo Senjske tiskare – Senjski glagoljski misal koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i portala Glagoljica.hr.
U drugoj polovici 18. stoljeća u Engleskoj započinje novi sustav proizvodnja zahvaljujući nizu tehničkih inovacija koje su u potpunosti promijenile društvene i gospodarske odnose ne samo u Engleskoj nego i u čitavoj Europi.
Prije pojave pisma ljudi su informacije pohranjivali u glavi. Pisanje je bilo izumljeno prvenstveno radi očuvanja informacija, kako bi se mogle prenijeti na druge ljude i tek je kasnije ono postalo sredstvom osobnog izražavanja.
Krajem perma, nakon najvećeg izumiranja u povijesti Zemlje, razvila se skupina gmazova nalik na sisavce (Therapsida). Imali su obilježja sisavaca poput sjekutića, očnjaka i kutnjaka.
Međunarodno prepoznata i nagrađivana zagrebačka kulturno-turistička manifestacija Dvorišta u svom sedmom izdanju, od petka 16. do nedjelje 25. srpnja, otvaraju svoja vrata za posjetitelje, no u ‘smanjenom’ formatu na samo tri lokacije i uz poštivanje epidemioloških mjera.
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 11. do 14. svibnja 2021. godine održat će se osmi Festival povijesti Kliofest 2021. Zbog protuepidemijskih mjera bit će organiziran sa smanjenim brojem posjetitelja, a program će se prenositi uživo na kanalu YouTubea Kliofesta.