Djeca koja ne doručkuju često su pospana, slabije postižu koncentraciju i otežano prate nastavu.
Dobro uravnotežena i zdrava prehrana temelji se na uzimanju raznovrsne hrane, koja osigurava sve potrebne hranjive sastojke i optimalan dnevni unos energije, koji omogućava normalan rast i razvoj djece. Rezultati sistematskih pregleda učenika osnovnih i srednjih škola pokazuju da povišenu tjelesnu težinu ima oko 10% učenika i 7,8% učenica.
Začini hranu čine ukusnijom. Koristimo ih u malim količinama pa im prehrambena vrijednost nije bitna. Cijenimo ih zbog okusa i mirisa kojima potiču apetit. Začini su u prošlim vremenima bili privilegija bogatih, a s vremenom je začinsko bilje postalo dostupno i ostalom stanovništvu.
Neka djeca se ne uzrujavaju pretjerano zbog ispita. Štoviše, njihovi bi roditelji rado da pokažu malo više brige oko najavljenih ispita. Međutim, drugima i manji testovi predstavljaju značajan nemir i tjeskobu.
Suzbijanje trbušne boli jedan je od izvornih, najstarijih, tradicionalnih ciljeva medicine. Objektivna ocjena intenziteta boli kao subjektivnog osjeta nije moguća niti u odraslog bolesnika, a pogotovo ne u novorođenčeta ili u mlađeg školskog djeteta s ograničenim mogućnostima komunikacije s okolinom. U starije djece i odraslih liječenje se mora osloniti na subjektivnu ocjenu bolesnika.
Psihološko značenje hrane i hranjenja mnogo je dalekosežnije i važnije od puke nutritivne vrijednosti konzumirane hrane. Česta je pojava da ljudi mnogo svog vremena i truda ulažu u odabir, pripremu i posluživanje hrane. Osim činjenične fizičke (egzistencijalne) „ovisnosti“ o hrani (jer bez hrane doslovno nema života), ljudi uz hranu vežu i snažne emocionalne asocijacije.