Island, zemlju suprotnosti, posjetila sam zadnji tjedan u travnju kao sudionik studijske posjete 75 nastavnika iz 17 zemalja Europe u Erasmus+ KA1 projektu.
A tamo… nešto potpuno drugačije… polarna klima s glečerima, vodopadima nastalim iz njih, niskim temperaturama, snijegom kroz cijelu godinu, ledenim vjetrom. Nasuprot tome – gejziri i vulkani, lava, krateri nastali erupcijama vulkana, topli potoci, geotermalni izvori temperature od 80 do 100°C. Ljeti je dan 24 sata, a zimi samo 4 sata.
Gibanje oceana uzrokuju razne sile. One su povezane s okretanjem Zemlje, vjetrovima, Sunčevom i Mjesečevom gravitacijom, podzemnim potresima pa i nejednoličnim zagrijavanjem Zemlje Sunčevim zrakama, zbog čega su neki dijelovi oceana topliji a drugi hladniji. Najuočljivija pojava kod mora je njegovo neprekidno gibanje. Valovi se stalno valjaju i udaraju u obalu. U najvećem dijelu svijeta morska plima i oseka izmjenjuju se u pravilu dvaput dnevno.
Govorimo li o onečišćenju slatkih voda mislimo na onečišćenu vodu kanala, potoka i rijeka, nizvodno sve do područja miješanja sa slanim vodama. Često su onečišćene i zatvorene slatkovodne površine: bare, jezera, pa čak i ljudske tvorevine kao što su velika spremišta vode. Onečišćenje slatkih voda uglavnom nije lako uočiti jer je većina zagađivača otopljena u vodi.
Ugledamo li tijekom dana krijesnicu, vjerojatno nam neće privući pozornost. No kada padne mrak, pogotovo tijekom mjeseca svibnja i lipnja, taj danju neugledan kukac pretvara se u pravu živu zvjezdicu! Nad poljima i livadama, u vrtu i kraj ceste svjetlucaju svojim žućkasto-zelenkastim svjetlom mnogobrojne krijesnice u svom valovitom letu nad zemljom.
Prema jednoj od brojnih definicija, biljke su organizmi vrlo složene građe, sastavljeni od brojnih stanica – temeljnih jedinica svakog živog bića. Zajedno sa životinjama biljke čine živi dio prirode ili biosferu. Biljaka ima više od 300,000 vrsta, uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati. Organizam biljke sastoji se od više organa.
S obzirom da su od industrijske revolucije, koja je započela u 19. stoljeću, ljudi postali toliko zaokupljeni poboljšanjem svojih životnih uvjeta da često bezočno pustoše prirodne izvore ne mareći za posljedice, slobodno možemo reći da je danas naš planet Zemlja u velikoj opasnosti da postane sasvim zagađen.
Hobotnica je jedno od najosebujnijih i najbolje prilagođenih morskih stvorenja koje živi na morskom dnu, u plitkim priobalnim vodama i može ga se naći u svim dijelovima svijeta. Iako izgleda kao gomoljasta glava s osam nogu, njezino vrećasto tijelo krije iznimno dobro razvijen mozak i živčani sustav, zbog čega je hobotnica iznenađujuće inteligentna morska životinja.
Danas su zbog promjena koje čovjek unosi u prirodni okoliš, diljem svijeta mnoge biljne i životinjske vrste izložene opasnosti od izumiranja. Stručnjaci procjenjuju da danas godišnje izumre i do 30.000 tih ugroženih vrsta – među kojima i mnoge još nam sasvim nepoznate.
Svaki dio svijeta ima svoju posebnu klimu – karakterističan dugoročni skup meteoroloških pojava. Klima utječe na zastupljenost biljnih i životinjskih vrsta, baš kao i na to kako ljudi žive – kakve će kuće graditi i kakvu odjeću nositi. Na klimu nekog područja najvažnija su tri faktora – zemljopisna širina (udaljenost od ekvatora), nadmorska visina i udaljenost od mora.
Organizmi su prilagođeni životu u određenoj sredini, to jest pri jasno određenim uvjetima, primjerice pri stanovitoj kišnosti i temperaturi. Taj je okoliš njihovo stanište. Najveća su staništa oceani, močvare, šume, stepe, pustinje, planine i polarni krajevi.