Ironično, ali opstanak krupnih kopnenih sisavaca danas je u potpunosti u rukama ljudi koji su ih i dotjerali do ruba izumiranja. Uzgoj u zatočeništvu, nadziranje i ograničavanje trgovine i posebne akcije usmjerene na pojedine skupine sisavaca samo su neki od načina njihove zaštite.
Svijet biljaka zapanjuje svojom raznolikošću. Lišće lopoča može biti toliko veliko da s lakoćom održava dijete na površini vode, a neke trave narastu i do dvostruke visine čovjeka. Drveće može živjeti više stotina godina pa stoga ne čudi da upravo među drvećem nalazimo najviše i najstarije divove našeg planeta.
Životinje otkrivaju svijet osjetilima. Tako krtica u mračnom podzemnom tunelu živi u svijetu mirisa i dodira. Iako im je jedno osjetilo obično razvijenije od ostalih, potrebna je suradnja svih da bi životinja uspješno preživjela. Sova koja u noći obasjanoj mjesečinom tiho kruži iznad polja čuje i najtiši šušanj u travi, uočava i najmanji pokret. Ispod nje, miš brkovima traži put, probija se kroz zapletene stabljike, njuši tragove hrane i osluškuje, uvijek osluškuje nadolazeći šum krila.
Tisuće godine proganjanja vukova zbog suparništva u lovu i neosnovanog vjerovanja u njihovo ljudožderstvo ograničilo je nekoć najraširenije i najuspješnije velike grabežljivce na Zemlji na zabite šumske i planinske predjele. Inteligentan, okretan i prilagodljiv, vuk vjerojatno ima najširu prirodnu rasprostranjenost od svih živih sisavaca.