Krajem dana, kada se količina dnevnog svjetla smanjuje i postepeno prelazi u mrak, većina se životinjskih vrsta sprema za noćni počinak. Tada iz svojih gnijezda, brloga i dnevnih prenoćišta izlaze one; uvijek oprezne, što je moguće manje primjetne i tihe te spremne za lov; noćne ili nokturalne životinje.
Nije bečki slikar i pustolov Eugen Barun Ransonnet davne 1884. otkrio Modru špilju na otoku Biševu. Da ona postoji, znali su komiški ribari.
Na sam spomen riječi kukac ili buba, mnogi će se naježiti i nadati se da neće tako skoro vidjeti niti jednog od njih. No, ako saznate nešto više o ovoj najbrojnijoj i najrazličitijoj skupini životinja, zasigurno ćete ostati fascinirani njihovom poviješću i njihovom važnom ulogom u ekosustavu.
Moje sjećanje na krijesnice? Tople ljetne večeri, igra u parku ili odmaranje na vikendici kod djeda i bake. U suton, kada bi počeo padati mrak, okolinu bi preplavile malene leteće lampice, krijesnice.
Uragani su najveće oluje na Zemlji, a tornada najrazornije. Oni proizvode ogromnu razaračku energiju i svojim razornim zračnim vrtlogom jednostavno metu sve na svom putu, rušeći građevine i ugrožavajući ljudske živote.
Naše je tijelo složen mehanizam koji funkcionira na zaista poseban način. Vjerojatno niste znali da u jednom danu naša krv prijeđe 19 kilometara kroz tijelo ili da je noktu potrebno da izraste šest mjeseci.
Jeste li ikada čuli za izreku “noćna si ptica”? U narodnom predanju se često taj izraz odnosi na osobu koja voli biti budna i aktivna noću, kada većina drugih ljudi spava. Iako ta izreka nije točna jer većina ptica noću miruje i odmara, sova i njoj srodne vrste aktivne su isključivo noću (i prave su “noćne ptice”). A što podrazumijeva pojam životinja aktivnih noću? Koje su životinje noću aktivne? Koji su tome razlozi?
Ujedinjeni Narodi proglasili su 8. lipnja Svjetskim danom oceana kao priliku da se svake godine prisjetimo važnosti oceana i njegovih stanovnika te upozorimo na razaranje i pustošenje morskih prostranstava od strane čovjeka.
Obilježavanje Europskog dana parkova inicirano je od strane Federacije EUROPARC s ciljem podizanja svijesti o zaštićenim područjima i parkovima.
Na konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju u Rio de Janeirou 1992. godine, 157 zemalja svijeta, među kojima i Hrvatska, potpisalo je Konvenciju o biološkoj raznolikosti (The Convention on Biological Diversity – CBD).