Haraju prehlade, započelo je vrijeme infekcija dišnog sustava. Što poduzeti? Kako ih suzbiti?
U ovim hladnim zimskim danima, dok pratimo nastavu u zagrijanoj učionici, šetamo bezbrižno ulicom ili se vozimo u tramvaju, horde sićušnih napadača – uzročnika prehlada – nasrću na naš organizam. Toliko su majušni (mjere se milijuntim dijelovima metra) da ih nismo mogli vidjeti, a ni izolirati, sve dok nisu izumljeni najmoderniji instrumenti, poput elektronskih mikroskopa i ultracentrifuga.
Nastavljamo priču o važnoj ulozi vitamina u našemu organizmu. Na redu je skupina od čak dvanaest članova važne obitelji vitamina B, topivih u vodi, koji pomažu, potiču i omogućavaju, između ostalog, pravilan razvoj djece, gradnju crvenih krvnih zrnaca, hormona, prijenosnih tvari u organizmu koji utječu na razvoj i rad živčanog sustava i dr.
Vitamini B skupine suzbijaju i razne tegobe i bolesti, primjerice slabokrvnost (anemiju), depresiju, nesanicu, upalu desni. Prema redoslijedu otkrivanja u znanosti označeni su brojevima pa tako postoje: vitamin B1, B2, B3 i tako redom.
Zdravstveni rizici pušenja dobro su poznati, pa ipak sve više djece i mladih počinje pušiti. Smatra se da je otprilike 90% odraslih pušača svoju nezdravu naviku (ili ovisnost) započelo još dok su bili maloljetni (ili čak djeca). Važno je pobrinuti se da dijete razumije koji su zdravstveni i psihološki rizici te negativne strane ovisnosti o nikotinu. Odgoj djeteta u atmosferi povjerenja, prihvaćanja, razumijevanja i sigurnosti, zatim pružanje informacija o rizicima pušenja, kao i uspostavljanje jasnih i argumentiranih pravila vezanih uz pušenje – sve to pomaže u zaštiti djeteta te prevenciji razvoja ove navike.
Gljive su definitivno najrasprostranjeniji živući organizmi na zemlji. Ima ih gotovo milion vrsta, a prvi tekstovi o gljivama datiraju još od doba Aristotela, dakle prije više od dva tisućljeća. Opjevane su u mnogim lirskim i proznim djelima još od starog Rima, a također su bile tema mnogobrojnim likovnim umjetnicima.
Da nam tijekom kišnih jesenskih i hladnih zimskih dana virusi i bakterije ne izazivaju stalne nelagode, prehlade i ozbiljne bolesti pobrinuo se mađarski fiziolog Albert Szent-Györgyi (1893.-1986.) koji je otkrio vitamin C i za taj briljantni prinos očuvanju našega zdravlja 1937. godine dobio Nobelovu nagradu.
Pažnja se može definirati kao sposobnost usmjeravanja mentalne aktivnosti na bitnu informaciju te istovremenog isključivanja manje značajnih misli i osjeta. U samoj srži pažnje nalazi se sposobnost koncentracije. Pažnja i koncentracija u velikoj mjeri ovise i o nekim biološko-fiziološkim karakteristikama organizma (npr. o funkcioniranju središnjeg živčanog sustava, poglavito mozga, te o temperamentu osobe). Kod odraslih i kod djece, pažnja, budnost i koncentracija utječu na percepciju svijeta, te predstavljaju središnju ulogu u tome koje će podatke naš um dobiti, a koje neće.
Danas ćemo se podsjetiti na vitamine, posebne sićušne tvari koje svakodnevno, zajedno s hranom, unosimo u naše tijelo, a bez kojih ne može funkcionirati niti jedan organizam živih bića. Sam pojam vitamini govori koliko su te čestice važne za život, jer je u osnovi naziva latinska riječ vita – život. Drugi dio riječi amini označava organske spojeve koji se izvode iz amoniaka. Tako se vitamin i i drugim stranim jezicima naziva isto pa je npr. u engleskom vitamin, a u francuskom (vitamine). Ime vitamin nadjenuo je poljski bioznanstvenik Kazimir Funk 1912., međutim prvi je uspio izolirati vitaminsku česticu iz rižine opne Japanac Umetaro Suzuki 1910.).
Zdrav osjećaj samopouzdanja može se smatrati djetetovim štitom koji ga brani i čuva od različitih izazova s kojima se svakodnevno neminovno susreće. Čini se da djeca koja se doživljavaju pozitivno i koja se osjećaju dobro sama sa sobom lakše razrješavaju konflikte te lakše odolijevaju negativnim utjecajima i pritiscima, spremnija su na smijeh, više uživaju u životu, te su u svojoj osnovi optimističnija i realističnija. S druge pak strane, djeca s niskim samopouzdanjem konflikte često doživljavaju kao izvore frustracije i tjeskobe.
Hepatitis je upalna bolest jetre (grčki hepatos – jetra) izazvana virusom koji je sličan (srodan) jetrenim stanicama hepatocitima. Zbog te bliskosti virus je dobio naziv hepatotropni virus. Ta sitna, zloćesta čestica, koja se mjeri nanometrima i vreba čovjeka na svakome koraku, dijeli se po svojim svojstvima na nekoliko vrsta, a u organizmu izaziva pet vrsta hepatitisa koji su u medicini sistematizirani kao: hepatitis A, B, C, D i E.
Sportska ozljeda je svaka ozljeda koja nastaje prilikom bavljenja sportskom aktivnosti, a najčešće nastaje uslijed nesrazmjera između tjelesnog napora, te nepripremljenosti organizma na navedeni napor. Tkiva koja najčešće pri tome stradaju su ligamenti, tetive, mišići, zglobovi i kosti.