Da nam tijekom kišnih jesenskih i hladnih zimskih dana virusi i bakterije ne izazivaju stalne nelagode, prehlade i ozbiljne bolesti pobrinuo se mađarski fiziolog Albert Szent-Györgyi (1893.-1986.) koji je otkrio vitamin C i za taj briljantni prinos očuvanju našega zdravlja 1937. godine dobio Nobelovu nagradu.
Pažnja se može definirati kao sposobnost usmjeravanja mentalne aktivnosti na bitnu informaciju te istovremenog isključivanja manje značajnih misli i osjeta. U samoj srži pažnje nalazi se sposobnost koncentracije. Pažnja i koncentracija u velikoj mjeri ovise i o nekim biološko-fiziološkim karakteristikama organizma (npr. o funkcioniranju središnjeg živčanog sustava, poglavito mozga, te o temperamentu osobe). Kod odraslih i kod djece, pažnja, budnost i koncentracija utječu na percepciju svijeta, te predstavljaju središnju ulogu u tome koje će podatke naš um dobiti, a koje neće.
Danas ćemo se podsjetiti na vitamine, posebne sićušne tvari koje svakodnevno, zajedno s hranom, unosimo u naše tijelo, a bez kojih ne može funkcionirati niti jedan organizam živih bića. Sam pojam vitamini govori koliko su te čestice važne za život, jer je u osnovi naziva latinska riječ vita – život. Drugi dio riječi amini označava organske spojeve koji se izvode iz amoniaka. Tako se vitamin i i drugim stranim jezicima naziva isto pa je npr. u engleskom vitamin, a u francuskom (vitamine). Ime vitamin nadjenuo je poljski bioznanstvenik Kazimir Funk 1912., međutim prvi je uspio izolirati vitaminsku česticu iz rižine opne Japanac Umetaro Suzuki 1910.).
Zdrav osjećaj samopouzdanja može se smatrati djetetovim štitom koji ga brani i čuva od različitih izazova s kojima se svakodnevno neminovno susreće. Čini se da djeca koja se doživljavaju pozitivno i koja se osjećaju dobro sama sa sobom lakše razrješavaju konflikte te lakše odolijevaju negativnim utjecajima i pritiscima, spremnija su na smijeh, više uživaju u životu, te su u svojoj osnovi optimističnija i realističnija. S druge pak strane, djeca s niskim samopouzdanjem konflikte često doživljavaju kao izvore frustracije i tjeskobe.
Hepatitis je upalna bolest jetre (grčki hepatos – jetra) izazvana virusom koji je sličan (srodan) jetrenim stanicama hepatocitima. Zbog te bliskosti virus je dobio naziv hepatotropni virus. Ta sitna, zloćesta čestica, koja se mjeri nanometrima i vreba čovjeka na svakome koraku, dijeli se po svojim svojstvima na nekoliko vrsta, a u organizmu izaziva pet vrsta hepatitisa koji su u medicini sistematizirani kao: hepatitis A, B, C, D i E.
Sportska ozljeda je svaka ozljeda koja nastaje prilikom bavljenja sportskom aktivnosti, a najčešće nastaje uslijed nesrazmjera između tjelesnog napora, te nepripremljenosti organizma na navedeni napor. Tkiva koja najčešće pri tome stradaju su ligamenti, tetive, mišići, zglobovi i kosti.
Svaki čovjek u svom probavnom sustavu, nakon uzimanja hrane i njene prerade, ima plinove koji se dijelom apsorbiraju u crijevima, a dijelom izlaze iz organizma podrigivanjem ili preko debelog crijeva. Prerada hrane ima svoj istančani redoslijed koji je, zbog današnjeg stila života i loših prehrambenih navika, vrlo često narušen. Upravo zbog toga, u probavnom sustavu, nastaju velike količine plinova koji se obilno ispuštaju. Taj se proces ispuštanja naziva flatulencija (od lat. flatus – vjetar), meteorizam (grčki meteorizein – naduti, dizati u vis), nadutost trbuha, a u narodu se uobičajeno rabe riječi ispuštanje vjetrova, ili naprosto vjetrovi (prema lat. flatus – vjetar).
Kad se govori o debljini, važno je prije svega razlikovati pojmove: debljina i prekomjerna težina. Pojam prekomjerna težina znači težinu iznad normalnih vrijednosti, dok je pojam debljina teži stupanj gojaznosti koju nazivamo pretilost. Za procjenu pretilosti služi indeks tjelesne mase – ITM, kojeg možemo dobiti ako tjelesnu težinu u kilogramima podijelimo s kvadratom tjelesne visine u metrima.
Cerebralna paraliza je stanje koje nastaje nakon oštećenja mozga kod novorođenčeta. Oštećenje nastaje prije, za vrijeme ili nakon porođaja. Oštećenje može biti različitog intenziteta i na različitim lokacijama u mozgu, a ovisno o lokaciji javljaju se i simptomi. Naime, ako je zahvaćen dio frontalnog korteksa koji je zadužen za funkciju ruke, doći će do pareze ruke.
Dok sam još kao student viših godina medicine obilazio klinike, svakako jedan od najupečatljivijih prizora koji sam vidio bio je pacijent sa Zavoda za uho, nos i grlo, tzv. otorinolaringologije, koji je nakon operacije odstranjivanja grkljana u dušniku imao ugrađenu kanilu da bi mogao disati dok rana od operacije ne zacijeli. Operacija odstranjivanja grkljana bila je neophodna uslijed karcinoma uzrokovanog pušenjem.