Kašalj najbolje možemo opisati kao eksplozivan i iznenadan manevar koji nastaje prilikom izdisaja kada želimo odstraniti tvari iz dišnih putova. To je refleksna radnja koja služi čišćenju dišnih putova od iritansa i viška sluzi. Važno je naglasiti da kašalj sam po sebi nije bolest već simptom, koji služi kao obrambena funkcija organizma.
Fizički rast ocjenjujemo najjednostavnije mjerenjem tijelesne duljine, odnosno nakon prve godine života i tjelesne visine. Fizički napredak u prvih godinu dana života djeteta možemo ocijeniti prema njegovoj tjelesnoj težini, dok poslije prve godine života, za dugoročno promatranje rasta djeteta služi tjelesna visina.
Proljev je simptom koji bolesnik opisuje bilo kao prevelik broj stolica, ili kao stolice smanjene gustoće ili povećanog volumena. Te promjene su obično kombinirane. Količina stolice koja je veća od 15g/kg na dan za dojenče i malu djecu ili veća od 200g na dan u djece starije od tri godine označava se kao patološka. Proljev može biti akutan i kroničan.
Opstipacija (konstipacija, zatvor) naziv je za otežano defeciranje, odnosno izbacivanje stolice. Pri tome su stolice suhe i tvrde, izbacuju se uz naprezanje, a često i uz bol. Broj stolica je uvijek smanjen, jedna stolica svaki drugi, treći dan ili čak rjeđe. Ipak, opstipacija nije sinonim za defeciranje u nekim duljim vremenskim intervalima.
Celijakija je kronična bolest tankog crijeva, a nastaje zbog trajne nepodnošljivosti jednog sastojka pšeničnog zrna zvanog gluten. Nepodnošljivost glutena je trajna u za to predodređene osobe. Promjene na crijevima nestaju na dijeti bez glutena, a ponovno se javljaju kod prehrane glutenom. Što se tiče genetskih faktora, mogućnost da bliski rođaci bolesnika i sami imaju glutensku enteropatiju iznosi 2-5 %.
Najveći broj ljudi u današnjem modernom svijetu umire od bolesti srca i krvnih žila, te od malignih bolesti. Tek na trećem mjestu su zarazne bolesti, dok su u nerazvijenim zemljama i dalje na prvom mjestu. Uglavnom, činjenica je da svake dvije sekunde na svijetu jedna osoba premine od neke vrste infekcije. U razvijenim zemljama pa tako i u Hrvatskoj, taj broj smo ograničili, osim higijenom i savjesnim ponašanjem, ponajviše upravo cijepljenjem.
Nagla industrijalizacija i urbanizacija života, sve veća upotreba lijekova, sve šira primjena kemijskih sredstava u domaćinstvu i agrotehničkih sredstava na selu izlažu dijete kemijskim agensima, potencijalnim uzrocima otrovanja kojih prije nije bilo.
Humani papiloma virus (HPV) jedan je od najspominjanijih infekata zadnjeg desetljeća. Još od tzv. seksualne revolucije 60-ih godina ovog stoljeća u konstantnom je porastu broj spolnih bolesti. Najopasniji među njima su upravo virusna spolna oboljenja. Premda je AIDS tj. SIDA najpoznatija virusna spolna bolest, ona nije niti približno učestalo oboljenje kao što su hepatitis ili rak grlića maternice.
Privrženost nekog drugog bića poseban je osjećaj koji svi volimo, a naročito djeca, koja se kroz igru pokušavaju sporazumjeti i brinuti o svome kućnom ljubimcu. To je osjećaj brige kroz koji dijete uči poštovati svijet oko sebe, jer ne kaže se bez veze, ako ne voliš životinje ne voliš niti ljude.
Svjedoci smo kako posljednjih godina, raste broj djece sportaša. U najvećem broju slučajeva i njihovi su roditelji također vrhunski sportaši. Kroz medije pratimo njihove pobjede i poraze, ali i međusobne odnose i svađe. Svako dijete koje ima talenta i želje za sport trebalo bi dobiti šansu za afirmaciju i mogućnost postizanja vrhunskih rezultata.