prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com
riječ stručnjaka
Zaštićene životinjske vrste u Republici Hrvatskoj (5. dio)

Zaštićene životinjske vrste u Republici Hrvatskoj (5. dio)

U još jednom tekstu o zaštićenim životinjskim vrstama u Republici Hrvatskoj predstavljam vam još tri strogo zaštićene životinje: sredozemnu medvjedicu, tekunicu i lastavicu. Posljednji neslužbeni podaci govore da u Republici Hrvatskoj živi 23.876 životinjskih vrsta i podvrsta od čega je njih 565 endemično (endemične vrste žive na određenom vrlo često malenom području, u ovom slučaju samo na području Hrvatske), a 1624 životinjskih vrsta i podvrsta je zakonom zaštićeno.

Zaštićene životinjske vrste u Republici Hrvatskoj (5. dio)

Zaštićene životinjske vrste u Republici Hrvatskoj (4. dio)

Kao što je spomenuto u prethodnom tekstu, prema Zakonu o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13), strogo zaštićenim životinjskim vrstama smatraju se ugrožene zavičajne divlje vrste, endemi, one divlje vrste koje moraju biti zaštićene prema propisima Europske unije ili na temelju međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska član. Strogo zaštićene životinjske vrste zabranjeno je loviti i ubijati ili uznemiravati na bilo koji način; uništavati područja na kojima žive i razmnožavaju se te namjerno uništavati njihova gnijezda i legla.

Zaštićene životinjske vrste u Republici Hrvatskoj (5. dio)

Djeca i blagdani

Blagdanski prosinac je čarobno doba godine. Mirisi kolača, osvijetljeni i okićeni grad, darivanje, druženja … sve to u većini nas izaziva osjećaje radosnog iščekivanja i uzbuđenja, međutim ipak posebnu čar ima za djecu. Nije stoga čudo da velik broj ljudi (uključujući i autoricu ovog članka), svoje najljepše uspomene iz djetinjstva veže upravo uz prosinačko blagdansko doba.

Zaštićene životinjske vrste u Republici Hrvatskoj (2. dio)

Zaštićene životinjske vrste u Republici Hrvatskoj (2. dio)

Kao što je spomenuto u prethodnom tekstu prema posljednjim neslužbenim podacima na području Republike Hrvatske živi 23 876 životinjskih vrsta i podvrsta od čega je njih 565 endemično (životinjska vrsta koja živi na određenom, često malom teritoriju ili akvatoriju; u ovom slučaju samo na području Republike Hrvatske), a 1624 životinjskih vrsta i podvrsta je zaštićeno.

Zaštićene životinjske vrste u Republici Hrvatskoj (5. dio)

Veterinarski savjeti: zamorčić

Zamorčići su glodavci koje već dugi niz godina prati pridjev jednih od najpopularnijih i najtraženijih kućnih ljubimaca, pogotovo među djecom. Izrazito simpatični, komunikativni i aktivni, oni vole maženje i druženje, kako s drugim zamorčićima tako i sa svojim vlasnicima. Relativno jednostavan način držanja i prehrane, dobra ćud i druželjubivost, pristupačna cijena životinjice i pripadajuće opreme razlozi su zbog kojih je zamorčić postao idealan kućni ljubimac.

Zaštićene životinjske vrste u Republici Hrvatskoj (5. dio)

Mjesečarenje – što je sad to?

Dok spavaju, pojedina djeca a i odrasli, ustaju iz kreveta ili ostaju sjediti na krevetu, hodaju po sobi ili stanu, pale i gase svjetlo, čiste kuću, pričaju kao da s nekim razgovaraju, govor im je nerazgovijetan, a ponekad znaju izaći iz stana, obići područje oko kuće i onda se vratiti u krevet i nastaviti spavati kao da se ništa nije dogodilo. 

Zaštićene životinjske vrste u Republici Hrvatskoj (5. dio)

Veterinarski savjeti: zelena iguana

Zelena iguana (Iguana iguana) već se godinama nalazi na CITES (the Convention of Endangered Species of Wild Fauna and Flora) listi ugroženih vrsta životinja. Sukladno tome, u svrhu zaštite i sprečavanja daljnjeg izumiranja vrste, razvili su se posebni programi uzgoja i zaštite ovoga izgledom izrazito dominantnog gmaza. U vrlo kratkom vremenskom razdoblju u zoološkim vrtovima i trgovinama kućnih ljubimaca diljem svijeta pojavila se iguana; gmaz koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim; iguana vam se ili sviđa ili ne sviđa.

Zaštićene životinjske vrste u Republici Hrvatskoj (5. dio)

Štitnjača – njene funkcije i bolesti

U svakom ljudskom tijelu djeluju žlijezde (lat.glandulae) koje proizvode i izlučuju tvari korisne za funkcioniranje organizma. Prema dijelu tijela na kojemu izbacuju proizvedene izlučevine dijele se u dvije skupine: žlijezde s vanjskim lučenjem (egzokrine žlijezde, grč. exo-vani, u složenicama oznaka za nešto što je izvana, vanjsko, krino-lučim) i žlijezde s unutarnjim lučenjem (endokrine žlijezde, grč. endo–unutar, kao prvi dio složenice označuje: u, unutar, iznutra). 

Zaštićene životinjske vrste u Republici Hrvatskoj (5. dio)

Atopijski dermatitis – bolest kože

Atopijski dermatitis je kronična (dugotrajna) bolest kože uzrokovana upalom kože ili promjenama na koži. Riječ atopija u hrvatskome prijevodu neobično mjesto kazuje da se bolest može pojaviti posvuda po tijelu, najčešće na vratu, zapešću, podlakticama, bedrima ili gležnjevima. Ponekad, pogađa i genitalno područje, a u muškaraca i područje skrotuma (mošnji u kojima su smješteni testisi). Naziva se i neurodermitis (prvi dio riječi odnosi se na živce, grčki neuro, neuron; lat. nervus – živac, a dugi dio dolazi od derma –  grč dermos, derma – koža), jer se pretpostavlja da je bolest posljedica  emotivnih ili neurotskih poremećaja. Treba odmah istaknuti: bolest nije moguće u potpunosti izliječiti, ali je liječenje vrlo uspješno (često se uspješno liječi i kod kuće). Izaziva svrbež, crvenilo, perutanje ili žarenje kože, a zna biti neugodna ako primjerice zahvati genitalne organe. Često je nasljedno uzrokovana i povezana s drugim atopijskim bolestima, kao što su astma, alergijski rinitis ili s alergijama koje mogu biti vezane uz visoku tjelesnu temperaturu. U nas se rabi i naziv kronični lišaj.

Zaštićene životinjske vrste u Republici Hrvatskoj (5. dio)

Briga o izgledu i razvoj slike o sebi

Odjednom, gotovo preko noći, vaše dijete se promijenilo. Vaša 13-godišnja kćer tako sada provodi sate u kupaonici ili pred ogledalom u svojoj sobi, isprobavajući odjeću, šminku i različite frizure, a vi ste zabrinuti i pitate se, je li to normalno ponašanje?