Sunčani dani nas vesele, unose radost i promjenu raspoloženja, pojačavamo svoje aktivnosti i mijenjamo način prehrane što kod nekih ljudi može izazvati neobične reakcije.
Nakon konzumacije prženog, pečenog krumpira i mesa, kod prekomjernog uzimanja gaziranih sokova, mlijeka i drugih mliječnih proizvoda mogu se javit bolovi u predjelu želuca, osjećaj nadutosti i pečenja te općenito prisutnost nelagode i boli u gornjem dijelu trbuha.
Dugo iščekivano proljeće je stiglo, cvrkut ptica, miris trave i cvijeća svima je unijelo radost i izmamilo osmjeh na lice. Ipak, moram naglasiti da su najviše uzbuđeni naši mališani koji na jesen polaze u školu. Period malog djeteta, koji traje od treće do šeste godine života, je polako došao kraju i naši šestogodišnjaci ulaze u školske klupe, započinju novo razdoblje svoga života kao školska djeca. Školskom djecom nazivamo djevojčice i dječake sve do petnaeste godine života kada ulaze u pubertetsko razdoblje pa ih nazivamo adolescentima.
Iako je zima još do nedavno pokazivala svoje oštre zube, trebamo se pripremiti za dolazak lijepog i sunčanog vremena. Naš organizam se na razne načine prilagođava dolasku proljeća. Sunčeve zrake donose vedrinu, bolje raspoloženje, entuzijazam, najmlađima pomažu u jačanju kostiju, sprečavanju osteoporoze. Ali te zrake nam mogu nanijeti i izvjesnu štetu.
Oni su na prvi pogled neodoljivi. Oni su maleni, krzna poput plišane igračke i velikih špekulastih očiju. Oni imaju simpatično lice i karakteristične uši i svatko od nas ih je barem jednom poželio kupiti. Oni su, naravno, patuljasti kunići.
„Pas je čovjekov najbolji prijatelj“, izreka je s kojom sam se često susretao – kako u privatnom životu tako i u profesionalnom radu s kućnim ljubimcima. No, da bi ta izreka bila istinita i realizirana, psu je potrebno pružiti mnogo ljubavi te uložiti podosta truda, vremena i novaca.
Ponekad moju ambulantu obiteljske medicine posjete zabrinuti roditelji s djetetom koje tijekom noći nekontrolirano mokri u krevet. U tom slučaju pažljivo s njima porazgovaram o zdravlju i ponašanju djeteta (učestalosti noćnog mokrenja, količini urina, koliko dugo i kako dijete spava, budi li se nakon mokrenja, hrče li, ima li dnevne smetnje i dr.), o povijesti njihovih bolesti (obiteljskoj anamnezi) i pitam koliko dijete ima godina.
U obitelji mojih susjeda kao da se zbiva nekakva mala revolucija. Svi su uzbuđeni, pomalo iznenađeni i zabrinuti, euforični, obraćaju mi se šapatom kao da prenose nešto što se događa vrlo ozbiljno i važno. Najprije mi se povjerila majka: „Znate, gospođo doktorice, naš sin se promijenio! Satima je pred ogledalom, ima novu frizuru, dugačiji glas, osjetljiviji je nego obično“. Kćerka Ana, koja je budno pratila sve što njezina mama govori, zajedljivo je dodala: „Ima i curu, moju prijateljicu Zrinku!“
Sve djevojčice i dječaci prolaze kroz razdoblje života koje se naziva pubertet (od lat. pubertas, pubes – zrelost). U tome razdoblju dječje tijelo sazrijeva u tijelo odrasle osobe sposobne za životnu reprodukciju. U ovome članku izložit ćemo kakve se promjene u tome razdoblju dešavaju kod djevojčica, prije svega tjelesne, a u nekoj drugoj zgodi što se za puberteta zbiva u tijelu dječaka.
Znate li koja se bolest ili tegoba najviše javlja kod ljudi? Glavobolja! Prema nekim statističkim podacima gotovo dvije trećine stanovnika našega planeta u svojemu životu barem jednom osjete glavobolju (pojedini naši stručnjaci navode da je taj broj još i veći). I odmah da kažem: na našu sreću više od 90 posto glavobolja nisu posljedica organskoga poremećaja (nisu znak neke ozbiljne bolesti), već su simptom blagog poremećaja, prolaznog karaktera i nestaju bez posebne terapije. Istina, ponekad je glavobolja vjesnik ozbiljnih i teških bolesti, osobito ako je izbila naglo i ako je bol jaka, ali takvi slučajevi nisu česti.
Djeca koja ne doručkuju često su pospana, slabije postižu koncentraciju i otežano prate nastavu.
Dobro uravnotežena i zdrava prehrana temelji se na uzimanju raznovrsne hrane, koja osigurava sve potrebne hranjive sastojke i optimalan dnevni unos energije, koji omogućava normalan rast i razvoj djece. Rezultati sistematskih pregleda učenika osnovnih i srednjih škola pokazuju da povišenu tjelesnu težinu ima oko 10% učenika i 7,8% učenica.