Sigurno ste već imali osjećaj po izlasku iz učionice da niste uspjeli razgovarati sa svakim učenikom, da niste prenijeli sve informacije koje ste planirali, da je nastavni sat prekratak za kreativne i istraživačke aktivnosti. Razlog tome je sve zahtjevnija suvremena nastava i preopširan nastavni sadržaj.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa otvara javnu raspravu na Nacrt prijedloga Udžbeničkoga standarda. Javna rasprava otvorena je do 24. travnja 2011. Prijedlozi i primjedbe mogu se uputiti na adresu: javnarasprava-us@mzos.hr.
„Dijete treba u strahopoštovanju primiti, u ljubavi odgajati a u slobodi otpustiti“ – R.Steiner. Waldorfska pedagogija nastala je početkom 20. stoljeća na načelima antropozofskog pogleda na svijet. Njen utemeljitelj je znanstvenik, pisac i filozof dr. Rudolf Steiner (1861-1925), rođen u Donjem Kraljevcu u Međimurju.
Svaka promjena školske sredine je stresna i pomalo uznemirujuća. Ipak, svakodnevno iskustvo (ali i stručna literatura) pokazuju da učenici najstresnijim i za njih osobno najtjeskobnijim smatraju prelazak iz osnovne u srednju školu.
Osnovno načelo rada s darovitom djecom ima za cilj osigurati djetetu ono što najbolje odgovara njegovu stupnju razvoja, specifičnim potrebama, interesima, potencijalima i sposobnostima, nadilazeći pritom uobičajene programe namijenjene djeci određene dobi.
Genij je od davnih vremena bio povezivan s problematičnim umom, i znanstvenici su stotinama godina pokušali povezati darovitost s mentalnim i emocionalnim problemima. Američki psiholog Lewis Terman smatrao je da su daroviti ljudi mnogo stabilniji od obične populacije. Tvrdio je da oni mogu iskusiti nestabilnost, koja proizlazi iz njihove okoline, a ne njihove darovitosti.
Osim članova obitelji, vrlo važnu ulogu u životu svake mlade osobe imaju upravo njihovi vršnjaci. Različite teorije i opsežna istraživanja na području psihologije djetinjstva i mladenaštva potvrdila su da komunikacija i socijalni odnosi s vršnjacima značajno pridonose razvoju moralnog rasuđivanja i tzv. „socijalne inteligencije“.
Većina ljudi ima neka iskustva s okrutnim zadirkivanjem ili tiraniziranjem vršnjaka bilo iz svojih vlastitih školskih dana, bilo kroz školovanje svoje djece. No donedavno se dječje grubosti nisu smatrale društvenim ili problemom vrijednim medicinske pažnje.
Dok se neki raduju početku nove školske godine, novim znanjima i uspjesima, drugima to predstavlja stres. Nakon dva i pol mjeseca odmora, kupanja, igranja, ljenčarenja, gledanja kasnovečernjih filmova i kasnijeg jutarnjeg buđenja, školarcima je prilično teško vratiti se u staru desetomjesečnu kolotečinu koja donosi puno briga, obaveza, odgovornosti, ranog lijeganja i ustajanja.
Cilj ovog pristupa je da se roditelj osjeća kao primarni odgajatelj svojeg djeteta, te da aktivno sudjeluje u životu, radu i kreiranju programa za svoje dijete. Projekt „Korak po korak“ započeo je još 1994. godine na inicijativu instituta Otvoreno društvo kojom se nastojalo pomoći u demokratizaciji obrazovnih sustava tranzicijskih zemalja uvođenjem metoda poučavanja usmjerenim na dijete i uključivanjem obitelji.