U Tehničkoj školi Ruđera Boškovića u Vinkovcima započinje novi projekt na državnoj razini pod nazivom “Tajne Sunca; istraživanje energije, svjetlosti i klimatskih promjena”. Povod ovog projekta je 400 godina od Galilejevog promatranja sunčevih pjega. Voditelji cjelogodišnjeg projekta su Mirna Stojanović i Danijel Markić nastavnici matematike i fizike.
Što su sunčane naočale tamnije, efektivnije će smanjiti blještavilo Sunca, no to nema nikakve veze s njihovom učinkovitošću pri blokiranju potencijalno štetnoga ultraljubičastog zračenja.
Opekline su zaštitni imunološki odgovor na ultraljubičasto (UV) zračenje, a za posljedicu imaju RNA oštećenja na stanicama kože, izvještavaju istraživači s Kalifornijskog Sveučilišta na Medicinskom fakultetu San Diego.
Sunce je najbliža zvijezda Zemlji i nalazi se u centru sunčevog sustava. Ono izgleda poput goleme lopte usijanog plina koji u svemir izlijeva energiju u obliku svjetla i topline potrebne svim živim bićima na Zemlji. Sazdano je uglavnom od vodika (oko 73 posto) i helija (25 posto), no u njemu nalazimo i tragove oko 60 drugih elemenata.
U srijedu 8. prosinca 2021. godine, u prostorijama Zvjezdarnice Zagreb, Opatička 22, s početkom u 20 sati održat će se popularno Hibridno predavanje ”Kozmičko zračenje u heliosferi“.
Najalarmantniji problemi koje donose visoke temperature, svakako su sunčanica i toplinski udar. Sunčanica je snažna reakcija cijelog organizma na prekomjerno izlaganje suncu. Nastaje uslijed dugotrajnog izlaganja glave, a posebno potiljka, utjecaju sunčeve topline.
Svima nama već je poznato upozorenje o štetnosti izlaganja UV zračenju koje može rezultirati crvenilom, neugodnim zatezanjem kože, pa i bolovima. Što činiti kada dođe do opeklina?
U srijedu 14. travnja 2021. godine, u prostorijama Zvjezdarnice Zagreb, Opatička 22, s početkom u 20 sati održat će se popularno online predavanje ”Aktivnost Sunca u prošlosti i budućnosti“.
Iako je zima još do nedavno pokazivala svoje oštre zube, trebamo se pripremiti za dolazak lijepog i sunčanog vremena. Naš organizam se na razne načine prilagođava dolasku proljeća. Sunčeve zrake donose vedrinu, bolje raspoloženje, entuzijazam, najmlađima pomažu u jačanju kostiju, sprečavanju osteoporoze. Ali te zrake nam mogu nanijeti i izvjesnu štetu.
Danas ćemo se podsjetiti na vitamine, posebne sićušne tvari koje svakodnevno, zajedno s hranom, unosimo u naše tijelo, a bez kojih ne može funkcionirati niti jedan organizam živih bića. Sam pojam vitamini govori koliko su te čestice važne za život, jer je u osnovi naziva latinska riječ vita – život. Drugi dio riječi amini označava organske spojeve koji se izvode iz amoniaka. Tako se vitamin i i drugim stranim jezicima naziva isto pa je npr. u engleskom vitamin, a u francuskom (vitamine). Ime vitamin nadjenuo je poljski bioznanstvenik Kazimir Funk 1912., međutim prvi je uspio izolirati vitaminsku česticu iz rižine opne Japanac Umetaro Suzuki 1910.).