Bicikli i motocikli su izrazito praktični strojevi. Zahvaljujući biciklima možemo samo snagom vlastitih mišića putovati daleko i udobno, a motocikli omogućuju vrlo brza putovanja. Najstariju poznatu ilustraciju putovanja na dva kotača nalazimo na vitraju u crkvi Stoke Poges u engleskoj grofoviji Buckinghamshire.
Čak 71 % Zemljine površine, odnosno 365 milijuna kvadratnih kilometara, zauzima voda. Fizikalna i kemijska svojstva vode oblikuju lice Zemlje, određuju prirodu klime i omogućuju život kopnenim i vodenim organizmima. Upravo zbog toga što nas voda okružuje na svakom koraku, uzimamo je “zdravo za gotovo” i malo je onih koji uistinu shvaćaju njenu ulogu u opstanku sveukupnog života na našem planetu, pa tako i nas samih.
Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Vijećem Europe provodi projekt „Instrumenti za implementaciju Okvira kompetencija za demokratsku kulturu“. Jedna je od zadaća projekta da učenici osnovnih i srednjih škola izrade kratki filmski rad iz područja programa Građanskog odgoja i obrazovanja, odnosno, da oni sami prikažu na koji način žive demokratsku kulturu u svojoj školi. Stoga se pozivaju učitelji i nastavnici koji vode filmske družine u školi da potaknu učenike na snimanje kratkog filma.
Kopnene životinje ne uživaju mnoge od blagodati svojih vodenih srodnika jer je kretanje na tlu puno teže i mukotrpnije. Jedan od složenijih načina kretanja svojstven je kolutićavcima, koji koriste valovite kontrakcije duž beznogog tijela, uz pomoć kojih se kreću kroz tlo ili po njemu. Kretanje gliste i sličnih životinja zasniva se na jednolikom rastezanju i stezanju dijelova tijela tj. kolutića.
Kretanje je jedna od bitnih osobina svake životinje i mnogi znanstvenici upravo kretanje drže znakom života. Neke životinjske vrste pokazuju tek minimum aktivnosti, dok se pripadnici drugih kreću zapanjujućom brzinom pokazujući pritom veliku pokretljivost i izdržljivost.
Svjetla koja su noću označavala luke bila su poznata već starim Grcima u petom stoljeću prije Krista. Nema sumnje da su u Sredozemlju signalna svjetla postojala već davno prije tog vremena. Tako su se već u starom vijeku na vidljivim mjestima u mediteranskim lukama postavljala svjetla ili lomače koje su po noći pokazivale put brodovima. Pomoću tih sredstava navigacije brodu je bilo lakše noću doći do obale nego danju.
U sklopu međunarodnog projekta “Most prijateljstva: Ilinden – Rešetari” Osnovna škola Goce Delčev iz Ilindena bila je domaćin učenicima i kolegama iz Osnovne škole Ante Starčevića iz Rešetara.
Kulture diljem svijeta imaju specifične obrede prijelaza kojim se obilježavaju važni trenutci u životu osobe kao što su rođenje, pubertet, vjenčanje ili smrt. Najkraće rečeno, obred prijelaza je događaj koji za svakog pojedinca obilježava prijelaz iz jedne društvene uloge u drugu. Najčešće se ovi obredi odvijaju na prijelazu iz djetinjstva u zrelost. Antropološka literatura najbogatija je upravo opisima adolescentskih inicijacijskih obreda prijelaza, tj. primanja djevojaka i mladića u svijet odraslih. Njima ćemo se i baviti u ovom tekstu.
Hum je istarski gradić položen na hrptu izduženog brijega unutar gradskih zidina koje zatvaraju površinu dužine oko stotinu i širine oko 35 metara. Iako je malen, u Humu su vidljiva sva obilježja srednjovjekovnog gradića. Naime, glavne konture današnjeg izgleda Hum je dobio još u 11. stoljeću, kada je na ostacima starije utvrde sagrađen humski kaštel, a zatim uz njega prvi niz kuća budućega gradića.
Iz rane krede datiraju fosilni nalazi jednog od najbolje proučenih rodova dinosaura – Iguanodona. Njegovi su ostaci pronađeni u Sjevernoj Americi, Europi i Aziji te nam govore kako je ovaj rod bio jedan od najuspješnijih rodova dinosaura uopće.