Čovjek toliko uživa u promatranju prirode oko sebe i oponašanju da se može reći da je na neki način upravo udvostručio prirodna svojstva svakog oblika života koji je imao priliku promatrati. Način na koji lete ptice, rada kojim se služe šišmiši, tehničku nadarenost pauka i tako dalje.
Aleksandar Veliki
Osvajanja Aleksandra Velikog učinila su Grke gospodarima Bliskog istoka. Iako se Aleksandrovo carstvo poslije njegove smrti raspalo, on je ipak promijenio povijest čitavog tog područja. Aleksandar III. Veliki (356.-321.pr. Kr.) nedvojbeno je bio genij, ali je imao i sreće, jer je od oca, Filipa II. Makedonskog, naslijedio prijestolje i moćan položaj.
Kiparstvo (drugi dio)
Druga je temeljna kiparska tehnika modeliranje, a primjenjuje se na manje-više plastičnim materijalima, primjerice glini. Modelari u pravilu rade golim rukama, ali primjenjuju i posebne alate za obradu površine. Da bi im kip bio čvršći, modelari ga nerijetko grade oko žičanoga kostura, takozvane armature. Glineni se model može očvrsnuti i pečenjem u lončarskoj peći. Iako se općenito svrstavaju u keramiku, skupa s tanjurima i zdjelama od istog materijala, modelirane porculanske figurice i predmeti zapravo su skulpture.
Velika panda
Velika panda je jedna od najpoznatijih, ali i najmalobrojnijih životinja na svijetu. U divljini ih živi tek nekoliko, pa se odnedavno poduzimaju veliki napori da se osigura njihov opstanak. Dopadljiva i lako prepoznatljiva pojava čini veliku pandu izuzetno popularnom i omiljenom. Osnovna boja njene guste mekane dlake je bijela, s istaknutim crnim oznakama na prednjim i stražnjim nogama, prsima i ramenima.
Kiparstvo (prvi dio)
Kiparstvo ili skulptura stara je i vrlo raznovrsna umjetnost. Ima širok raspon – od monumentalne do sitne plastike – a kipovi se izrađuju od najraznovrsnijih materijala, od kojih svaki zahtijeva ovladavanje posebnim tehnikama. Kiparstvo obuhvaća sva trodimenzionalna umjetnička djela, bila ona klesana, rezbarena, modelirana, odlivena ili izrađena na bilo koji drugi način.
Teorije o nastanku planetâ
O postanku planeta mogu se postavljati veoma teška pitanja, i na mnoga od njih odgovora još nema. Do početka 1990-ih bilo je poznato 9 planeta, svi u Sunčevom sustavu (solarnom sustavu). Danas se u Sunčevom sustavu broji 8 planeta, dok je Pluton svrstan u kategoriju planetoida, poput Ceresa, Pallaisa, Sedne i drugih.
Priča o olimpijskim medaljama
Nekada su sportaši pobjednici na starim Olimpijskim igrama bili okrunjeni vijencima od maslinova lišća no s vremenom su njihove nagrade dobile na vrijednosti. Tako su na prvim modernim Olimpijskim igrama, održanim u Ateni 1896. godine pobjednici primili srebrne medalje i to zato što je u to vrijeme srebro imalo veću vrijednost od zlata. Drugoplasirani sportaši te su godine primili medalje izrađene od bakra.
Neboderi
Prvi neboder svih vremena imao je samo devet katova i jedva bi se i opazio među današnjim modernim gradskim zgradama. Današnji najviši neboderi imaju više od 150 katova dižući se i preko 800 metara u visinu. I prije mnogo stoljeća graditelji su gradili podnebesne katedrale, ali su se neboderi namijenjeni uredima i stanovanju pojavili tek koncem 19. stoljeća.
Kvrgavi borovi
Do sredine prošlog stoljeća ljudi su vjerovali da su golemi mamutovci najstarija stabla na svijetu. A onda su znanstvenici tada modernim metodama utvrđivanja starosti drveća otkrili da su kvrgavi borovi stariji.
Pauci
Pauci namame žrtvu u svilenu paučinu i ubrizgaju joj jak otrov. Međutim, iako je većina paukova otrovna, vrlo ih je malo opasno po ljude. A i oni koji jesu, ubost će samo kada ih se uplaši. Pauci pripadaju skupini životinja zvanoj paučnjaci. Postoji oko 32.000 poznatih vrsta pauka. Razlikuju se po veličini, obliku i načinu života, ali svi imaju istu osnovnu tjelesnu strukturu.